Snažne oscilacije vremena

Svibanj počeo sa snijegom, no bit će topliji od prosjeka

Svibanj počeo sa snijegom, no bit će topliji od prosjeka
02.05.2019.
u 10:00
Pogledaj originalni članak

Premda su meteorolozi najavili pogoršanje vremena i oborine pa čak i snijeg u nadolazećim danima svibnja, on je u neke planinske krajeve u BiH stigao ranije, piše Večernji list BiH. 

Pahulje i u kolovozu

Prve pahulje još prije 1. svibnja pale su na Prokoškom jezeru pokraj Fojnice, zabijelilo se i Blidinje, ali i Ruište kod Mostara. Prema podacima Federalnoga hidrometeorološkog zavoda, posljednjeg dana travnja na Bjelašnici je izmjereno 67 cm snijega. Na Ivan-sedlu šest, u Nevesinju dva. Prohladno i kišovito vrijeme zahvatilo je cijelu BiH. Travanj je tipičan proljetni mjesec i srednja temperatura je za oko pet stupnjeva veća od one u ožujku. Brzi porast temperature u prvoj polovini travnja uzrok je snažnim oscilacijama vremena, kaže bh. meteorolog Željko Majstorović, dodajući kako je u posljednjih 20-ak godina bilo puno toplijih dana u travnju od prosjeka. Najtopliji travanj kod nas u višegodišnjem nizu bio je 2018. i 2016., najhladniji 1997. i 1980., najveći snijeg bio je 1997. i 1973., a najkišniji bio je travanj 2001., govori Majstorović. Svibanj bi, prema predviđanjima, trebao biti topliji od prosjeka s manje oborina, ali tek u drugoj dekadi. Što setiče snježnih oborina, Majstorović kaže da je i ranije bilo bijelih prvosvibanjskih iznenađenja. Snijeg je čak znao pasti i u kolovozu te kako je normalno da snijeg padne u svibnju. Podsjeća kako je prije sedam godina snijeg u Sarajevu pao točno polovinom svibnja. Da su klimatske promjene itekako primjetne i u BiH, prema Majstorovićevim riječima, svjedoče i podaci predprošlogodišnjih istraživanja. Ona su pokazala kako uvijek imamo neka nova iznenađenja, poremećaje u vidu oborina, poplave i suše. Kad sve zbrojite, taj poremećaj u oborinama izaziva sve veće probleme. Svijest o klimatskih promjenama kod nas je vrlo mala. Utjecaj globalnog zatopljavanja na području cijelog planeta sve je veći. Povećanje temperature za jedan stupanj možda se ne čini puno, ali upravo zbog toga događaju nam se različite ekstremne promjene.

Suše, poplave...

Suše, poplave, klizišta, ekstremno hladne zime, sve su to posljedice klimatskih promjena, odnosno globalnog zatopljenja, kaže Majstorović.•

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.