Iako je Bosna i Hercegovina naviknuta na stalne krize, blokade i probleme, posljedice trenutačnog nefunkcioniranja institucija vlasti i loših političkih odnosa bit će itekako ozbiljne. Sada već očiti zastoj na europskom putu imat će svoju političku i financijsku cijenu, piše Večernji list BiH.
Ako Bosna i Hercegovina i dalje ne bude mogla isporučiti finalizirani Program reformi, predviđaju se daljnja progresivna umanjenja ukupnih izdvajanja za BiH - upozorili su iz Izaslanstva Europske unije u BiH istog dana kada Vijeće ministara BiH ponovno nije uspjelo postići dogovor o ovom važnom pitanju. O kakvim je posljedicama riječ, vidi se iz činjenice da će prije isteka 2027. godine financiranje u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) biti dostupno isključivo za projekte u oblasti zaštite okoliša. Nova podrška EU za investicije u drugim sektorima bit će dostupna isključivo putem Plana rasta, konkretno putem Instrumenta za reforme i rast, a koji osigurava investicije u zamjenu za provedbu reformi usuglašenih u okviru Programa reformi.
Kaskamo za susjedima
Kako BiH nema dogovora o Programu reformi, Europska komisija neće moći provesti procjenu ni jednog novog investicijskog projekta u sklopu Investicijskog okvira za zapadni Balkan za područje cijele BiH. Drugim riječima, europske investicije za BiH u iduće dvije i pol godine neće postojati. Hoće, naravno, jedino ako se bosanskohercegovački dužnosnici dogovore o Programu reformi, što se sada ne čini izglednim. To što bi Plan rasta mogao imati transformacijski učinak na gospodarstvo BiH, osiguravajući brojne pogodnosti članstva u EU i prije formalnog pristupanja, a istodobno i snažnije integriranje u jedinstveno tržište EU-a kao daleko najvećeg trgovinskog partnera BiH, za sada nije dovoljno jak motivirajući čimbenik.
Kako vrijeme odmiče, cijena nepostojanja dogovora unutar BiH sve je veća. Europska komisija u srpnju je donijela odluku o umanjenju sredstava za BiH u iznosu od 10 posto, odnosno s 1,085 milijardi eura na 976,6 milijuna eura, što predstavlja umanjenje od 108,5 milijuna eura. Vlasti BiH informirane su da će uslijediti umanjenje od dodatnih 10 posto ako BiH ne dostavi finalizirani Program reformi do 30. rujna i tako sve dok se sav novac ne istopi (sredinom 2027. godine) ili unutar BiH ne bude postignut dogovor.
U političkom smislu BiH gubi korak sa susjedima na europskom putu. Tu je i unutarnja nestabilnost koja se s političke razine prenosi i na pravnu, a posredno i na ekonomsku. Dok državna vlast ne funkcionira, ona u Republici Srpskoj je upitne pravne valjanosti, a u ovom trenutku nitko pouzdano ne može reći ni kako će se raspetljati situacija s prijevremenim izborima za predsjednika RS-a i najavljenim referendumom u tom entitetu.
Što nas čeka, nitko ne zna
Koliko je sve neizvjesno ili na klimavim nogama, pokazuje i međunarodni angažman svih strana u Bosni i Hercegovini. Naime, čini se kako su domaći političari svu energiju usmjerili u osiguranje međunarodne potpore za svoje stavove i ciljeve. Tako je srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović potkraj prošlog tjedna putovala u Washington na “važne razgovore”, a smijenjeni predsjednik RS-a Milorad Dodik otputovao je prvo u Budimpeštu i Beograd, pa onda i u Moskvu, kako bi učvrstio potporu koju ima u tim prijestolnicama.
S druge strane, novu diplomatsku ofenzivu najavljuje i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, uz kojeg značajnu aktivnost na međunarodnom planu pokazuje i bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović. Svi analiziraju i odluku Washingtona da za privremenog otpravnika poslova postavi karijernog diplomata Johna Ginkela. Iako ga mediji nazivaju “kriznim veleposlanikom”, činjenica da Ginkel dolazi na nižu poziciju i da SAD ne žuri s imenovanjem “pravog” veleposlanika, pokazuje da ovaj dio svijeta, pa tako i BiH, nije u fokusu aktualne američke administracije. U ovakvoj situaciji malo toga treba očekivati od predstojećih zasjedanja parlamentarnih domova na državnoj razini. Vrlo vjerojatno će zasjedanja zakonodavne vlasti biti iskorištena za slanje političkih poruka i prikupljanje predizbornih bodova. Kampanja se ionako uvelike vodi na svim stranama. Važna pitanja, kao što su europski uvjeti, državni proračun ili zahtjevi prijevoznika, morat će čekati neka druga vremena. Umjesto toga, a ako se obistini sve ono što je najavljeno, do kraja ove godine čekaju nas referendum, prijevremeni izbori, prosvjedi umirovljenika, državnih službenika, policajaca, blokade prometnica, nekoliko unutarstranačkih izbora...