opasnosti na internetu

Svako deseto dijete u BiH pristalo bi se naći s osobom koju ne poznaje

Svako deseto dijete u BiH pristalo bi se naći s osobom koju ne poznaje
09.02.2021.
u 19:23
Pogledaj originalni članak

Dan je sigurnijeg interneta. Ove godine obilježava se u uvjetima pandemije koronvirusa. Uz sve više vremena koje i djeca i odrasli provode online, podići svijest o brojnim opasnostima koje vrebaju u virtualnom svijetu i djelovati preventivno, sve je veći izazov. Statistike pokazuju i sve važniji zadatak.

Istraživanje organizacije Save the children pokazalo je da svako drugo dijete na internetu dobije poruku neprimjerenog sadržaja. Svako četvrto na nju odgovori, a svako deseto dijete u BiH pristalo bi se uživo naći s osobom koju uopće ne poznaje. Djeca većinom ne razlikuju stvarni i virtualni svijet i opasnosti ne mogu doživjeti dovoljno ozbiljno. A to je plodno tlo za predatore koji imaju različite namjere, prenosi N1. 

“Oni se pripreme i onda pripreme to dijete – postepeno mu se približe, predstave se kao vršnjak, zadobiju povjerenje i krenu s onim ‘bi li sad mogao skinuti majicu, uslikati se ovako ili onako…’ Kad dijete to prvi put uradi tu prestaje svako prijateljstvo, počinju prijetnje – pokazat ću u školi, reći ću direktoru, nastavnicima, roditeljima da si to namjerno uradila, da si ti mene izazvala. Kad vi tako razgovarate s djetetom od 10, 11 godina koje ne može procesuirati sve te napade odraslih, onda se dijete prepadne i jako pati jer je izloženo strašnom nasilju”, pojašnjava Amela Lončar, menadžerica Centra za sigurni internet u BiH.

A nasilje je različito – od seksualnog nasilja i dječije pornografije do vršnjačkog nasilja. Iako svjesni opasnosti, na internetu su jednako ugroženi i odrasli. Najčešće i nesvjesno o sebi otkrijemo mnogo više nego što mislimo da se može zlouporabiti.

“Osobe koje kreiraju Facebook, Instagram i naloge na sličnim platformama moraju znati da prilikom javne objave svojih osibnih podataka na internetu ti podaci su prvenstveno vlasništvo kompanije Facebook ili neke druge, a samim tim dostupni i trećim osobama koje to mogu zlouporabiti na razne načine – npr. da pribavljaju fotografije, neovlašteno prikupljaju podatke s tih korisničkih računa, na društvenoj mreži Facebook zbog loše zaštite korisnika i onda nastaju te ucjene, iznude, ovisi od djela do djela”, ističe Saša Petrović, sektor za cyber kriminal iz FUP-a.

Zbog pandemije koronavirusa prinuđeni smo veliki dio svojih aktivnosti obavljati putem interneta. To podrazumijeva i kupovinu, te veći rizik od zlouporaba financijske prirode.

“Mi ako mislimo da smo sigurni ne mora značiti da je druga strana, od koje kupujemo sigurna. Mi kada ostavimo podatke ili izvršimo plaćanje putem neke web stranice mi ne znamo dovoljno je li ta druga strana dovoljno zaštitila svoj sustav i podatke koji se mogu zlouporabiti. Netko može pokupiti podatke s te druge strane i događaju se te prevare, pa se ukrade po 500 tisuća brojeva kartica korisnika. Upravo se to događa na taj način”, kaže Vahidin Đaltur, sudski vještak za cyber kriminal.

Eksperti za cyber sigurnost kažu da iako opasnost uvijek vreba hoće li netko postati žrtva ovisi i od toga kakav motiv nasilnici imaju. Najčešće je to diskriminacija objavom osonih sadržaja ili iznuda i ucjene. U online svijetu treba biti svjestan da potpune sigurnosti nema, te da su osobni podaci danas postali dio tržišta.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.