Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990. i izaslanik u Domu naroda Parlamenta BiH

Stranci moraju otići iz Ustavnog suda, Bošnjaci ne mogu imati natpolovičnu većinu

Stranci moraju otići iz Ustavnog suda, Bošnjaci ne mogu imati natpolovičnu većinu
28.07.2023.
u 14:52
Nećemo podržati rebalans proračuna FBiH bez projekata vrijednih šest milijuna
Pogledaj originalni članak

Jučer je održan sastanak kako bi se pokušao napraviti iskorak izborom nove Vlade Hercegovačko-neretvanske županije. Organizator je bio HDZ 1990., a sastanku se nisu odazvali HDZ BiH i Hrvatska republikanska stranka. Predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović naziva štetom propuštenu prigodu te pozdravlja susret čelnika državne koalicije, vjerujući kako će ipak iznjedriti napredak.

Večernji list: Je li, po vašem mišljenju, posljednji susret bio uvod u primirje ili nam sada slijedi potpuni zaokret nabolje?!

- Rekao bih da je došlo do deeskalacije koja će se trebati pokazati na djelu održavanjem sjednica Zastupničkog i Doma naroda krajem kolovoza, gdje bi se usvojilo nekoliko zakona na europskom putu BiH. U jednom trenutku činilo se da će doći do apsolutne blokade. Ali mislim da je ovih posljednjih nekoliko dana, gdje bih istaknuo utjecaj međunarodne zajednice na deeskalaciju, pokazalo kako se možemo nadati i očekivati jedan ubrzani proces donošenja zakona iz onih 14 prioriteta te da ćemo uspjeti izići iz ove prilično teške situacije.

Večernji list: Što je, po vašem mišljenju, razlog za poteze kojima smo svjedočili iz RS-a?!

- Mnogo je elemenata koji su utjecati na to. Ali želim reći da osuđujemo antiustavne radnje koje su se dogodile u RS-u i koje su jako utjecale na destabiliziranje stanja u BiH. Isto tako, moram naglasiti kako nam nije trebala odluka Ustavnog suda BiH o izmjeni članka 39. poslovnika o radu toga suda. Nije se trebalo dogoditi brisanje bez prisutnosti suca iz RS-a jer, koliko ja imam informacije, taj sudac molio je da se sjednica odgodi za 15 dana te da se ta točka stavi na dnevni red, čime bi se ispoštovali taj sudac i procedura.

Večernji list: Kakav je vaš stav oko sudaca stranaca, trebaju li otići ili ostati?

- Strani suci su, po mom mišljenju, trebali pet godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma otići iz Ustavnog suda BiH. Ako želimo ići prema Europi, biti suverena država, ne možemo imati suce strance u Ustavnom sudu. Ali ne možemo ni na temelju toga donositi odluke o rušenju ustavnopravnog poretka BiH, već moramo kroz institucije, a to nam se nalazi među 14 prioriteta Europske komisije, doći do kompromisnog rješenja kako donijeti Zakon o Ustavnom sudu i kako poslati u povijest suce strance. To je vjerojatno najvažnija institucija jer stabilizira BiH i održava ustavnu ravnotežu. Pri tome je važno da bilo tko nema ekskluzivnost utjecaja na Ustavni sud. U ovom trenutku ga netko ima.

Večernji list: Osim tek slučaja “Ljubić”, Hrvati su do sada imali mnogo više razloga biti protiv Ustavnoga suda jer su stranci svojim odlukama uglavnom pogodovali bošnjačkoj strani. U najavi rekonstrukcije Ustavnoga suda bošnjačka strana pristaje na odlazak stranaca, ali uz uvjet da imaju natpolovičnu većinu. Je li vam to prihvatljivo?

- Potpuno neprihvatljivo. To ne odgovara sadržaju ni biti BiH, njezina Ustava i uloge Ustavnoga suda. U preambuli Ustava BiH su konstitutivni narodi koji moraju biti jednakopravni. Ta činjenica mora imati poveznicu sa sastavom Ustavnog suda. Nitko ne smije imati ekskluzivnost na donošenja odluka Ustavnog suda. Kako ne želim da je imaju Hrvati, jednako tako je ne smiju imati Bošnjaci i Srbi. To mora biti institucija koja će moći potpuno slobodno, na temelju istine, prava i pravičnosti, donositi odluke. I da, u pravu ste. Samo je presuda “Ljubić” donekle bila u interesu hrvatskoga naroda. Sve ostale o kojima je Ustavni sud odlučivao, a tiču se pozicije Hrvata kao konstitutivnog naroda, bile su suprotne njihovim interesima.

Večernji list: Smatrate li da je provedena presuda “Ljubić”?

- Ne smatram da je provedena...

Večernji list: A kako je vi vidite provedenom?

- Da je provedena presuda “Ljubić”, mi ne bismo imali izaslanika u Domu naroda Federacije BiH iz Goražda, vjerojatno Bihaća, a nisam siguran bi li ga imali Sarajevo ili Tuzla. Ali bismo imali 23 izaslanika u Domu naroda koji nose legitimitet hrvatskoga naroda. To je bit presude “Ljubić”. Dom naroda nije dom županija i tu mogu samo sjediti predstavnici naroda koji predstavljaju u Klubu naroda u Domu naroda FBiH.

Večernji list: Ponovno je aktualizirana i izmjena Izbornoga zakona. Je li realna?!

- Mislim da će teško doći do kompromisa. Ono što mene zanima je da eliminiramo mogućnost da Željko Komšić ili netko takav ikada više bude izabran u Predsjedništvo BiH i da tako ukrade izbornu volju cijelom jednom konstitutivnom narodu. S druge strane, smatram da, ako želimo ići prema euroatlantskim integracijama, ponajprije EU, moramo provesti presude Europskog suda za ljudska prava. Postoji potreba da se taj proces dovede do kraja, ali postoji li politička volja s obzirom na odnose na razini BiH, s obzirom na utjecaj oporbe kod Bošnjaka, SDA i DF-a, koja je u ovome trenutku na vrlo visokoj fundamentalističkoj razini užasne retorike i širenja mržnje, bojim se kako će taj proces završiti. Ono što mene zanima je da se Dom naroda ustrojava na temelju presude “Ljubić” ta de se promijeni način biranja Predsjedništva BiH kako bi Hrvati napokon dobili mogućnost pluralizma i političke utakmice bez straha od utjecaja većinskog naroda.

Večernji list: Čini se da su prevelika očekivanja od “trojke”. Od nje mnogo očekuju stranci, Hrvati i Srbi, a s druge strane, SDFA stalno joj prišiva izdaju Bošnjaka. Kako na to gledate?

- Sudjelovao sam u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona u Neumu i u Sarajevu te moram naglasiti kako se konceptualno, suštinski oko tema oko kojih smo razgovarali oni nisu nimalo razlikovali od predstavnika SDA. Ono što ja vidim kao ključnu razliku među njima - to je iskrena želja predstavnika “trojke” za euroatlantskim integracijama i promjenom ovog lošeg stanja u Bosni i Hercegovini, stagniranja na europskom putu... Pozicija im je jako složena. Istina je da su očekivanja prevelika od Hrvata i Srba, ali je mnogo veći pritisak, bez obzira na to što je neutemeljen i jako agresivan, od SDFA. Trebat će im mnogo političke hrabrosti. Nadam se da će pokazati i ovo što govore, da nisu samo predsjednici stranaka već da su i lideri koji su spremni donijeti hrabre odluke u interesu BiH u koju se najviše kunu, a koje će napokon riješiti ključne probleme u odnosima između Hrvata i Bošnjaka. A to smatram najvažnijim za Bosnu i Hercegovinu.

Večernji list: Jeste li zadovoljni pozicijom koju ima HDZ 1990. u vlasti u FBiH?

- Najprije sam zadovoljan pozicijom Hrvata kao naroda u FBiH jer smo gotovo potpuno legitimno zastupljeni u Vladi Federacije i jer su eliminirana očekivanja da će se stvoriti nova “platforma”. Kada su u pitanju međustranački odnosi, nisam zadovoljan trenutačnim stanjem u Vladi FBiH i pozicijom HDZ-a 1990. Mi smo bili presudni za izbor te Vlade. Nismo kalkulirali oko toga puta svjesni da je najbolji za hrvatski narod. A to je imati saveznika u međunarodnoj zajednici i imati partnere koji razumiju vaše probleme. Vlada je formirana s tankom većinom od 51 ruku. Ona, međutim, nije tanka ako se partneri međusobno uvažavaju, ne varaju. U Vladi je resorni ministar gospodin Nediljko Rimac. Naš odnos vrlo je jasan, spremni smo biti dio vlasti s ukupnim hrvatskim legitimitetom ako će biti poštovani naši izborni rezultati. S HNP-om imamo 20 posto glasova.

Večernji list: Hoćete li podržati rebalans proračuna, postoje špekulacije da biste mogli “povući ručnu”?

- Mi ćemo podržati rebalans proračuna ako u njega uđu zahtjevi koji odgovaraju našim politikama i interesima šireg područja na kojemu djelujemo. U nekoliko amandmana, od šest milijuna, što je oko 0,08 posto, tražimo novac za bolnicu u Livnu koja je godinama zapostavljana, obilaznicu Tomislavgrada, nekoliko važnih projekata Provincije Bosne Srebrene te projekte na području Busovače, Travnika, Rame, Ljubuškog. Ako naši prijedlozi ne budu prihvaćeni, ta Vlada nema perspektivu.

Večernji list: Spomenuli ste da imate 20 posto izbornog legitimiteta. Imate li toliko utjecaja u institucijama FBiH?

- Trenutačno imamo samo ministra Rimca i ništa drugo. Mi ćemo definitivno inzistirati da se prepozna naša uloga te podrži dio programa koji smo dostavili Vladi.

Večernji list: Kako procjenjujete odnose unutar HNS-a?

- HNS je koordinirajuće tijelo Hrvata u BiH i nužno je sve dok je BiH uređena kroz dva entiteta, a mi kao narod nismo ravnopravni. Sve dok nismo ravnopravni kao politički narod i dok postoji fenomen “Željko Komšić”. Zbog toga mi u HNS-u moramo sjediti i razgovarati pa, ako treba, i svađati se kako bismo došli do rješenja. Ono čime sam nezadovoljan je da je prilikom revitalizacije HNS-a, koju je prezentirao sadašnji predsjednik Glavnog vijeća gospodin Božo Ljubić, bio načelan dogovor da predsjednika upravo tog Glavnog vijeća predloži druga stranka po snazi. Ja zato nisam glasovao da predsjednik Glavnog vijeća bude Božo Ljubić iako osobno protiv njega nemam ništa. Dapače, Božo Ljubić može biti predsjednik GV-a, ali ga je trebao predložiti HDZ 1990.

Večernji list: Ovoga ste tjedna imali vrlo oštro obraćanje u Domu naroda oko ratnih zločina i pokušaja da se Hrvate nazove agresorima. Čime je motivirano?

- Bio sam užasno razočaran istupom Šefika Džaferovića, bivšeg člana Predsjedništva BiH, koji je tako ružno, tendenciozno i lažno govorio o odnosima i žrtvama. Govorio je o masovnim zločinima nad Bošnjacima i “agresijama”, a istodobno relativizirao zločine nad Hrvatima u BiH nazivajući ih incidentima. Reagirao sam rekavši da je s područja pod kontrolom Armije BiH protjerano 180.000 Hrvata. To nisu incidenti, kao i brojna stratišta nad Hrvatima u dolini Neretve i središnjoj Bosni. Doslovno se radilo o genocidu nad Hrvatima. Jučer je bila godišnjica stradanja u Bugojnu, danas je na Stipića livadi. Mislim da je Džaferovićev istup podložan i kaznenoj odgovornosti s obzirom na odredbe zakona koje je visoki predstavnik svojedobno nametnuo.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.