8 godina na Sudu u Strasbourgu

Stradalnik HVO-a dobio Hrvatsku u Strasbourgu zbog invalidske mirovine

Stradalnik HVO-a dobio Hrvatsku u Strasbourgu zbog invalidske mirovine
28.09.2023.
u 13:12
Pogledaj originalni članak

Europski sud za ljudska prava potvrdio je povredu prava na pošteno suđenje zbog "proizvoljne odluke hrvatskih sudova" bivšem pripadniku Hrvatskoga vijeća obrane Davorinu Buliću iz Čitluka koji je u Hrvatskoj podnio zahtjev za ostvarivanje razlike invalidske mirovine u odnosu na onu priznatu u BiH, donosi portal Večernjeg lista BiH. Odvjetnici Vukadin i Bulić su zahtjev Sudu u Strasbourgu podnijeli 2015. godine nakon što se njihov klijent suočio s nekoliko odbijanja rješavanja zahtjeva pred različitim povjerenstvima i sudovima u Republici Hrvatskoj. Kako su objavili u presudi koja je postala dostupna na internetskim stranicama Europskog suda za ljudska prava, podnositelj zahtjeva je kao bivši pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO) ostvario status ratnog vojnog invalida u BiH zbog pretrpljenih tjelesnih ozljeda nakon eksplozije granate tijekom borbi 1994. godine na prvoj crti bojišnice. U apelaciji je naveo kako je zadobio ozljede rebara i ramena te doživio psihički šok.

Bolest, ozljeda, ranjavanje

Na temelju ranjavanja 2005. godine dobio je status ratnog vojnog invalida u BiH te mu je u ovoj zemlji priznata invalidnina. On je 2006. godine pokrenuo upravni spor u Hrvatskoj, tražeći da mu se prizna invalidska mirovina umanjena za iznos invalidnine priznate u Bosni i Hercegovini. Pozvao se na bilateralni sporazum sklopljen 2005. godine između Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji su tada potpisali Jadranka Kosor i Bariša Čolak te je takvu mogućnost predviđao za vojnike Hrvatskog vijeća obrane koji su imali hrvatsko državljanstvo, a čiji je invaliditet nastao ranjavanjem ili zarobljeništvom. Međutim, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje odbio je podnositeljev zahtjev oslanjajući se na interna vještačenja koja su utvrdila da je podnositeljev invaliditet izazvan njegovom bolešću i "ozljedama" (povrede), a ne "ranjavanjem" (ranjavanje), kako se zahtijeva u Zakonu o mirovinskom osiguranju. Upravni sud u Osijeku je 24. lipnja 2014. godine potvrdio tu odluku. Nakon toga 11. prosinca 2014. Ustavni sud BiH odbio je podnositeljevu ustavnu tužbu kao neosnovanu. Ova je odluka uručena podnositelju zahtjeva 5. siječnja 2015. godine. Pred Sudom je podnositelj zahtjeva prigovorio, na temelju članka 6. stavka 1. Konvencije, da mu nije pružena učinkovita prilika da ospori vještačenja upravnih tijela koja su korištena pri utvrđivanju osnovanosti njegova zahtjeva te da su odluke domaćih tijela proizvoljnih i nedostatnih razloga u odnosu na središnje pitanje predmeta, navodi se u odluci Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Nakon neuspjeha pokušaja postizanja prijateljske nagodbe, Vlada RH je 24. travnja 2023. podnijela jednostranu izjavu u kojoj je priznala povredu članka 6. stavka 1. Konvencije, ponudila podnositelju isplatiti novčani iznos i pozvao Sud da predmet izbriše sa spisa predmeta. Podnositelj zahtjeva zatražio je od Suda da nastavi ispitivanje njegova slučaja, tvrdeći da domaći postupci, zajedno s onima pred sudom, već predugo traju. Sud je ocijenio kako poštivanje ljudskih prava zahtijeva da se nastavi s ispitivanjem slučaja te su se pozvali na nekoliko drugih sličnih presuda iz europske prakse. Pa ipak, u prigovoru su pravni zastupnici bivšeg pripadnika HVO-a naveli kako članak 76. stavak 1. hrvatskog Zakona o upravnim sporovima predviđa mogućnost traženja obnove postupka isključivo na temelju presude Suda kojom je utvrđena povreda Konvencije. "Očigledno ne postoji domaća sudska praksa o tome postoji li ta mogućnost i u slučaju odluke Suda o brisanju. Sukladno tome, postupak za ponovno otvaranje postupka, najprikladniji način ispravljanja navodne povrede u ovom predmetu, ne bi bio dostupan da Sud prihvati Vladinu jednostranu izjavu", naveli su. Po njihovu mišljenju, zahtjev Vlade za brisanjem zahtjeva s popisa stoga se mora odbiti. Pred Sudom u Strasbourgu podnositelj je prigovorio i zato što nije imao mogućnost učinkovito osporavati odluke vještaka, kao i zbog toga što su odluke domaćih tijela bile arbitrarne i nedostatno obrazložene, piše portal Večernjeg lista BiH.

Proizvoljna ocjena

U odnosu na meritum spora, Europski sud za ljudska prava je naveo da njegova zadaća nije utvrđivanje je li šteta koju je podnositelj pretrpio tijekom vojnih borbi predstavljala "ranjavanje" u smislu ugovora radi dodjele invalidske mirovine u Hrvatskoj, već je odgovor na to pitanje u nadležnosti domaćih sudova. Međutim, primijetio je da je Ustavni sud u nizu svojih odluka utvrdio povredu prava na pošteno suđenje, smatrajući da je tumačenje domaćih sudova koje razlikuje "povrede" i "ranjavanja" bilo proizvoljno, pretjerano formalističko i suprotno svrsi ugovora. ESLJP je zbog toga utvrdio da je zaključak o tome da je podnositelj koji je ozlijeđen na prvoj borbenoj crti uslijed eksplozije neprijateljske granate pretrpio "povredu", a ne "ranjavanje", bilo proizvoljno. Sud mu je dosudio i 2800 eura za troškove postupka, no nije dodijelio nikakav iznos s osnove naknade štete jer je smatrao da je najprikladniji način popravljanja štete, obnova domaćeg postupka. Vlada RH je u Zakon o pravima hrvatskih branitelja u prosincu 2012. ugradila novi članak 42. prema kojem će se ništavnim proglasiti svako MORH-ovo rješenje o priznanju statusa ratnog vojnog invalida osobama "koje nisu sudjelovale u obrani suvereniteta Republike Hrvatske". Nakon tog koraka zatražena je ocjena ustavnosti tog članka, no Ustavni sud četiri godini nije donio nikakav pravorijek o tome. Godine 2017. donesen je novi Zakon o pravima hrvatskih branitelja po prijedlogu Ministarstva branitelja na čelu s Tomom Medvedom koji je trenutačno na snazi. Valja reći kako je Hrvatska nedavno izgubila i proces te je naloženo da se bivšim pripadnicima HVO-a moraju priznati prava koje uživaju branitelji iz RH.

Ključne riječi
HVO
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.