Prosječna neto plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine u travnju 2026. godine iznosila je 1706 KM, dok je u istom mjesecu 2020. godine iznosila svega 940 KM. To znači da je za šest godina prosječna plaća nominalno porasla za čak 766 maraka, odnosno za više od 81 posto, piše Večernji list BiH.
Djeluje impresivno
Brojke na prvi pogled djeluju impresivno. Dok je proljeće 2020. godine bilo obilježeno pandemijom koronavirusa, zatvaranjem gospodarstva i rastom nezaposlenosti, danas su prosječna primanja na rekordnim razinama. Međutim, ekonomski stručnjaci upozoravaju da rast plaća treba promatrati s inflacijom, koja je posljednjih godina značajno smanjila kupovnu moć građana. Posebno snažan rast cijena zabilježen je od 2022. godine, kada su poskupjeli energenti, gorivo i prehrambeni proizvodi. Prema posljednjim podacima, godišnja inflacija u Bosni i Hercegovini tijekom 2026. godine kreće se oko pet do sedam posto, a samo u travnju prosječna plaća u FBiH bila je realno manja za 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec upravo zbog rasta troškova života. Građani kažu da statistika i svakodnevni život često nisu isto.
"Plaća mi je danas gotovo dvostruko veća nego prije šest godina, ali i troškovi su puno veći. Nekada sam za 100 maraka mogao napuniti kolica u trgovini, danas jedva nekoliko vrećica", kaže Mostarac Ivan, zaposlen u privatnom sektoru. Slično razmišlja i umirovljenica Marija. "Lijepo je čuti da plaće rastu, ali cijene hrane, lijekova i režija rastu još brže. Ljudi to osjete čim uđu u trgovinu", ističe. No dio građana smatra da su povećanja ipak donijela određeno olakšanje.
"Da nije bilo rasta plaća, danas bi bilo puno teže živjeti. Poslodavci su morali dizati primanja jer su troškovi života otišli u nebo, a radnika je sve manje", kaže Damir i dodaje da su i u tvrtki u kojoj je zaposlen bili primorani podići plaće jer bi u protivnom mogli staviti ključ u bravu zbog nedostatka radnika.
Standard građana
Ekonomisti ističu kako je rast plaća posljedica povećanja minimalne plaće, nedostatka radne snage, rasta prihoda pojedinih sektora te inflacijskih pritisaka. No upozoravaju da će stvarni životni standard građana ovisiti o tome hoće li rast primanja i u idućim godinama biti brži od rasta cijena. Jer, iako je prosječna plaća u Federaciji BiH od 2020. do 2026. porasla za više od 80 posto, mnogi građani i dalje imaju osjećaj da novac danas vrijedi manje nego prije nekoliko godina. Dodatni izazov predstavlja činjenica da prosječna plaća ne odražava stvarno stanje svih zaposlenih.
Velik broj radnika, osobito u trgovini, ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima, i dalje ima primanja koja su znatno niža od prosjeka. Istodobno, rast stanarina, cijena komunalnih usluga i kredita dodatno opterećuje kućne proračune. Zbog toga dio građana smatra da je, unatoč rekordnim plaćama na papiru, dosezanje nekadašnjeg životnog standarda i dalje veliki izazov za prosječnu obitelj u Federaciji BiH.