Subotnji dolazak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Beograd mogao bi otvoriti novu fazu odnosa Ukrajine i Srbije, a jedna od tema iza zatvorenih vrata navodno bi mogla biti i zajednička proizvodnja bespilotnih letjelica. Njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše kako se posjet priprema već dulje vrijeme, ali je u nekoliko navrata bio odgađan. „Prema navodima iz diplomatskih krugova, u Kijevu postoji lobi koji kategorično odbija posjet Zelenskog rusofilnoj balkanskoj državi", piše list.
Prema procjeni FAZ-a, dolazak ukrajinskog predsjednika u Srbiju ponajprije treba promatrati kao važnu političku poruku, premda će se u službenom dijelu razgovora naglasak uglavnom stavljati na gospodarsku suradnju. Ipak, njemački dnevnik navodi kako bi se razgovori mogli proširiti i na obrambenu industriju. „Iako nema službene potvrde, to vrijedi i za sektor obrane, sve do moguće zajedničke proizvodnje dronova“, piše njemački list, dodajući da bi proizvodnju u Srbiji mogli financirati Ujedinjeni Arapski Emirati, piše DW.
Autor teksta Michael Martens pritom podsjeća na tradicionalno snažne proruske osjećaje u dijelu srbijanske javnosti te ocjenjuje da je teško pronaći drugu europsku zemlju u kojoj Rusija i njezin predsjednik Vladimir Putin uživaju toliku razinu simpatija. „Vodstvo u Beogradu očito nema dojam da su Putinove trupe pred odlučujućom pobjedom u Ukrajini. U skladu s tim se jačaju kontakti u Ukrajini, a ne prekidaju oni s Rusijom", piše Martens. U tekstu se detaljno opisuje i manje poznata pozadina vojne suradnje povezane sa Srbijom i Ukrajinom. Martens je o tome razgovarao s Christopherom Hillom, donedavnim američkim veleposlanikom u Beogradu, koji je opisao događaje s početka svojeg mandata 2022. godine. „Na početku mandata u Beogradu do mene je došao ukrajinski veleposlanik s listom vojnih potrepština koje su Ukrajini hitno bile potrebne na ratištu. Moj tim u veleposlanstvu je provjerio jesu li Srbi u stanju ispuniti ove narudžbe – i bili su", ispričao je Hill i dodao: „SAD je počeo podržavati kupovinu znatnih količina srpskog streljiva, za koje smo znali da hitno treba Ukrajini."
Prema pisanju FAZ-a, u Beogradu nije bilo dvojbe o tome gdje će završiti streljivo koje je iz Srbije odlazilo preko trećih zemalja poput Poljske ili Češke. Isto je, navodi list, bilo poznato i ruskim vlastima, koje su Srbiji zbog toga u više navrata slale upozorenja. Navodno je i Vladimir Putin tijekom jednog susreta u Pekingu osobno izrazio nezadovoljstvo srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću. Hill je objasnio kako je Washingtonu pritom bilo važno da se srbijanska uključenost ne percipira kao „ratno profiterstvo“, nego kao nastavak dugoročnijih odnosa Beograda i Kijeva koji se temelje na „zajedničkim interesima“. I da Srbija „stoji na pravoj strani povijesti", dodao je Hill.
Bivši američki veleposlanik smatra i da su kritike upućene Srbiji zbog nepridruživanja zapadnim sankcijama Rusiji često bile pretjerane. Tijekom svojeg mandata, kaže, zastupao je drukčiji pristup. „Srbija može poduzimati daleko bitnije mjere nego da ima sporednu ulogu u režimu sankcija". Američkoj diplomaciji bilo je osobito važno i spriječiti mogućnost da srbijansko oružje istodobno završava kod obje zaraćene strane. Hill navodi da je jedan od prioriteta Washingtona bilo „točno praćenje surađuje li Srbija na bilo koji način s Rusijom". Prema njegovim riječima, nije utvrđeno da je Srbija značajnije opskrbljivala Rusiju oružjem, „barem ne u obujmu vrijednom spomena". FAZ u nastavku teksta skreće pozornost i na Oleksandra Kamišina, savjetnika Volodimira Zelenskog zaduženog za povezivanje ukrajinske obrambene industrije s partnerima u Europi. Njemački list navodi da Kamišin i u odnosima sa Srbijom djeluje uglavnom „iz pozadine".
„Navodno je proteklih godina više puta bio u balkanskoj državi i sa svojim timom posjećivao mjesta na kojima bi se zajednički mogli proizvoditi dronovi. Prema obavještenim izvorima, tema razgovora bila je i proizvodnja artiljerijskog streljiva", dodaje list. Martens ističe kako je informacije o takvim razgovorima znatno jednostavnije dobiti iz američkih nego iz srbijanskih izvora jer je pitanje vojne suradnje s Ukrajinom za vlasti u Beogradu politički izrazito osjetljivo. Srbija, među ostalim, i dalje u velikoj mjeri ovisi o povoljnim isporukama ruskog plina. „Srbija je upućena na ruske isporuke plina. Bez njih, balkanska država ne bi ostala bez plina, ali bi bio ugrožen veliki dio računice za investicije, u zemlji koja je prethodnih godina dovela brojne investitore.“
Osim obrambenog sektora, Beograd i Kijev pokušavaju produbiti i klasične gospodarske odnose. Jedan od važnijih projekata je sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Ukrajine. Prema informacijama koje dolaze s ukrajinske strane, njegovo bi usuglašavanje ipak moglo potrajati sve do početka 2027. godine. „I srpska i ukrajinska privreda imaju interesa za takav sporazum", rekao je novinaru Marko Čadež, predsjednik Gospodarske komore Srbije, za kojeg se u članku navodi da je „ispred i iza kulisa učinio puno za gospodarsko zbližavanje dviju država“. Čadež posebno ističe snagu ukrajinskog IT sektora, koji unatoč ratu nastavlja ostvarivati zapažene rezultate, dok istodobno i Srbija posljednjih godina razvija sve snažniju tehnološku i informatičku industriju. Upravo bi suradnja u tom području, uz trgovinu i moguća ulaganja u obrambenu proizvodnju, mogla postati jedan od važnijih elemenata budućih odnosa Beograda i Kijeva, piše DW.