Aktualni izazovi u mnogo razvijenijim ekonomijama od bosanskohercegovačke jasno upućuju na zaključak da pitanje adekvatnog iskorištavanja otpada u energetske svrhe polako, ali sigurno izbija u sam vrh ekonomskih politika i s tim povezanih konkretnih projekata zbrinjavanja, reciklaže, spaljivanja, odnosno različitih modela termičke i netermičke obrade te proizvodnje RDF-a (refuse-derived fuel) - goriva dobivenog od različitih vrsta otpada kao što su komunalni čvrsti otpad (MSW), industrijski otpad ili komercijalni otpad. S obzirom na činjenicu da tehnologija za navedeno postoji, ključno je pitanje može li se Bosna i Hercegovina navrijeme ukrcati na vlak temeljitih tehnoloških promjena s ciljem očuvanja životne sredine i zdravlja generacija koje tek dolaze, piše Večernji list BiH.
Pitanje konkurentnosti
Stoga se s velikim zanimanjem pratila nedavna međunarodna konferencija “Otpad – resurs za razvoj cirkularne ekonomije” u organizaciji Gospodarske komore Federacije BiH te uz podršku i sufinanciranje Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta. Ona je dodatno aktualizirala pitanje transformacije otpada iz ekološkog problema u resurs koji može doprinijeti ekonomskom razvoju, jačanju konkurentnosti domaćeg gospodarstva i privlačenju investicija.
- Bosna i Hercegovina treba graditi sustav u kojem se otpad neće promatrati isključivo kao ekološki problem, nego kao vrijedan resurs za industrijski razvoj, energetsku tranziciju i nova ulaganja - izjavio je Mirsad Jašarspahić, predsjednik Gospodarske komore FBiH.
Ovom je prilikom uputio i na primjer cementne industrije kao dio globalnog proizvodnog lanca u kojem kupci i europsko tržište već postavljaju visoke zahtjeve u pogledu procedura, održivosti i korištenja resursa. Iz Gospodarske komore FBiH podsjetili su i na činjenicu da je cementna industrija jedan od primjera kako se istovremeno može odgovoriti na zahtjeve dekarbonizacije i doprinijeti razvoju cirkularne ekonomije.
Korištenjem određenih vrsta prethodno obrađenog otpada, koje se više ne mogu ponovno upotrijebiti ni reciklirati, kao zamjene za dio prirodnih sirovina i konvencionalnih goriva, ova industrija može doprinijeti smanjenju količina otpada koje završavaju na deponijima, očuvanju primarnih resursa i smanjenju upotrebe fosilnih goriva.
“Zamjenska goriva u fokusu su našeg djelovanja i nešto na čemu nastavljamo raditi jer njihovo korištenje predstavlja potrebu suvremene cementne industrije. Naš cilj je kontinuirano povećavati udio zamjenskih goriva u odnosu na fosilna goriva. To su pozitivni trendovi ne samo za cementnu industriju nego i na globalnoj razini, a Heidelberg Materials Cement BiH među pionirima je održivog razvoja u Bosni i Hercegovini”, izjavio je Izudin Neimarlija, izvršni direktor za proizvodnju i tehnička pitanja u kompaniji Heidelberg Materials Cement BiH.
Cirkularna ekonomija
Na konferenciji je sudjelovao i predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković, podsjetivši da je pri VTK BiH uspostavljen Centar za odgovorno poslovanje s ciljem pružanja informacije o propisima, obvezama i koracima potrebnima za zelenu i cirkularnu ekonomiju.