Prvi dugoročni meteorološki modeli za zimu 2026./2027. upućuju na povećanu mogućnost značajnijeg slabljenja polarnog vrtloga, što bi moglo povećati izglede za prodore hladnog arktičkog zraka prema Europi, Sjevernoj Americi i Kanadi. Iako takav scenarij ne znači da će svi dijelovi Europe imati oštru i snježnu zimu, stručnjaci ističu da se razvija nekoliko klimatskih čimbenika koji bi mogli pridonijeti dinamičnijim zimskim vremenskim prilikama, javlja Severe Weather.
Glavni signali dolaze od razvoja vrlo snažnog super El Niña, anomalija vjetrova u stratosferi poznatih kao QBO te neuobičajeno male količine arktičkog morskog leda. Svi oni mogu oslabiti polarni vrtlog i povećati mogućnost njegova poremećaja tijekom siječnja. Polarni vrtlog golemi je sustav kruženja hladnog zraka iznad Arktika koji tijekom zime djeluje poput zaštitne barijere, zadržavajući najhladniji zrak nad Sjevernim polom. Kada oslabi ili se poremeti, povećava se mogućnost prodora hladnog arktičkog zraka prema Europi i Sjevernoj Americi. Ipak, meteorolozi naglašavaju da to ne znači automatski hladnu i snježnu zimu za sva područja.
Jedan od glavnih razloga zbog kojih meteorolozi pomno prate nadolazeću zimu jest razvoj vrlo snažnog El Niña u Tihom oceanu. Prognoze pokazuju da bi anomalije temperature mora mogle premašiti četiri Celzijeva stupnja iznad prosjeka, što bi ovaj događaj svrstalo među najjače zabilježene. Takvi događaji često pojačavaju vremenske ekstreme, a povijesni podaci pokazuju da tijekom El Niña raste vjerojatnost razvoja iznenadnog stratosferskog zagrijavanja, osobito u prosincu i siječnju.
Iznenadno stratosfersko zagrijavanje podrazumijeva nagli porast temperature i tlaka u stratosferi, što može ozbiljno poremetiti cirkulaciju polarnog vrtloga. Jedan takav događaj zabilježen je krajem siječnja ove godine, kada su područja visokog tlaka i zagrijavanja stisnula polarni vrtlog te omogućila prodor hladnog zraka u istočni dio Sjedinjenih Američkih Država, Kanadu i dijelove Europe.
Meteorolozi objašnjavaju da se učinci takvog poremećaja ne osjećaju odmah. Potrebno je određeno vrijeme da se promjene iz stratosfere prenesu u niže slojeve atmosfere, zbog čega se najčešće promatra razdoblje od 30 dana nakon takvog događaja. Analize američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) pokazuju da nakon slabljenja ili kolapsa polarnog vrtloga dolazi do poremećaja mlazne struje (jet streama), čime se otvara put hladnom arktičkom zraku prema jugu. Povijesni podaci pokazuju da su nakon takvih događaja veći dio Sjedinjenih Američkih Država te sjeverni i središnji dijelovi Europe često hladniji od prosjeka, uz povećanu mogućnost iznadprosječnih snježnih oborina.
Najnoviji sezonski modeli, objavljeni posljednjih dana, pokazuju izražen trend slabljenja polarnog vrtloga tijekom siječnja i veljače 2027. godine. Takav razvoj događaja podudara se s obrascem koji se često javlja tijekom vrlo snažnih epizoda El Niña. Ipak, meteorolozi upozoravaju da je riječ o dugoročnim prognozama koje će se tijekom sljedećih mjeseci još mijenjati. Hoće li do očekivanog slabljenja polarnog vrtloga doista doći i kakav će ono utjecaj imati na zimske prilike u Europi, bit će moguće pouzdanije procijeniti tek kako se bude približavao početak zime.