Bosna i Hercegovina posljednjih godina sve češće gleda prizore koje je nekada smatrala iznimkom: požare koji se u nekoliko sati šire preko brda, guste stupove dima iznad naselja, vatrogasce na izmaku snaga, helikoptere koji se čekaju kao spas i šikaru koja gori kao barut. Hercegovina, jug zemlje, krš, zapuštena zemljišta, borove šume i nepristupačni tereni posebno su ranjivi, ali požar više nije problem samo jedne regije. Klimatske promjene, dulja sušna razdoblja, ekstremne temperature i vjetar pretvaraju vatru u sve agresivniju prijetnju. Zato odluka Vlade Federacije BiH da izdvoji interventna sredstva za zračne protupožarne aktivnosti nije samo tehnička vijest nego signal da se sustav mora mijenjati. Prema informacijama Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Vlada FBiH usvojila je informaciju o potrebi izdvajanja sredstava za zračnu protupožarnu zaštitu u sezoni 2026., a Fond za zaštitu okoliša FBiH zadužen je osigurati 200.000 KM za wet leasing protupožarnih zrakoplova Air Tractor.
Mostar kao protupožarna baza
U projektu važnu ulogu ima Međunarodna zračna luka Mostar, koja je zadužena za provedbu aktivnosti i dostavljanje dokumentacije te izvješća Fondu za zaštitu okoliša FBiH. Za ovogodišnju požarnu sezonu osigurana su dva zrakoplova Air Tractor, namijenjena zračnoj patroli, ranom otkrivanju i gašenju požara. To je za Hercegovinu posebno važno jer brzina reakcije često odlučuje hoće li požar ostati lokalni incident ili prerasti u katastrofu. Kada vatra krene kroz šikaru, makiju i suhu travu, sat vremena čekanja može značiti kilometre opožarenog prostora. Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder poručila je kako klimatske promjene i sve učestaliji ekstremni vremenski uvjeti traže snažniji i brži institucijski odgovor, ističući da su pravodobno otkrivanje i brzo gašenje presudni za očuvanje šuma, zaštićenih područja i lokalnih zajednica.
Važnost ispaše
No zrakoplovi nisu dovoljni. Oni gase posljedice, ali ne uklanjaju uzrok. BiH se mora vratiti prevenciji, a to znači uređenim protupožarnim putovima, očišćenim pojasevima oko naselja, obnovi vodocrpilišta, opremanju lokalnih vatrogasnih postrojbi, boljoj koordinaciji civilne zaštite i ozbiljnom radu s lokalnim stanovništvom. Europa sve više prepoznaje i ono što su naši stari znali bez velikih strategija: ispaša smanjuje gorivi materijal. Europska agencija za okoliš navodi da ekstenzivni sustavi ispaše imaju važnu ulogu u upravljanju krajolikom i smanjenju rizika od požara. Europski LIFE projekti također pokazuju da usmjerena ispaša stoke na rizičnim područjima može smanjiti osjetljivost prostora na požare jer životinje jedu i gaze vegetaciju koja bi inače postala gorivo. U BiH se toga dobro sjećaju stariji ljudi. Ondje gdje su nekada pasle koze i ovce, gdje su se čistile međe i skupljalo drvo, požari su teže nalazili hranu. Danas su mnoga sela poluprazna, zemljišta zapuštena, šikara se širi, a vatra ima što gutati. Zato buduća obrana od požara ne može biti samo pitanje zrakoplova. Ona mora biti pitanje obnove sela, stočarstva, uređenog krajolika i odgovornog života u prostoru. Air Tractor može spasiti brdo kada plane. Ali najbolja obrana je da brdo ne postane spremnik suhe šikare koji samo čeka prvu iskru.