Rezultati izbora u Srbiji mogli bi značajno oslabiti političku poziciju predsjednika Saveza neovisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, a mogućnost poboljšanja odnosa nove vlade u Srbiji s Bosnom i Hercegovinom ovisit će i o spremnosti političkih aktera u Sarajevu da iskoriste novonastalu situaciju - ocijenio je u intervjuu za Fenu politički analitičar Srećko Latal.
Govoreći o budućem odnosu Srbije s Republikom Srpskom, Latal kaže da je već sada sigurno da će Dodikova pozicija oslabiti.
- Sigurno je da će ovakvi rezultati izbora oslabiti Milorada Dodika. Zapravo, vjerujem da se to već dogodilo i da je i sam Dodik toga svjestan. Upravo zato je nakon izborne noći pokušao napraviti zaokret od 180 stupnjeva i izraziti podršku Studentskoj listi - rekao je Latal.
Istaknuo je da predstavnici Studentske liste, ali i značajan dio građana Srbije, Dodika doživljavaju kao političkog aktera sličnog Aleksandru Vučiću. Kako je objasnio, radi se o percepciji Dodika kao političara koji prvenstveno brine o svojim i obiteljskim interesima te nastoji centralizirati političku moć, ograničiti ili ukinuti demokratske procese i staviti institucije pod svoju kontrolu.
Stoga smatra da izborni rezultat u Srbiji značajno sužava Dodikove političke opcije, uključujući i trenutnu razinu financijske potpore iz Srbije.
- Teško je očekivati nastavak financijske potpore iz Srbije u obimu koji je postojao prethodnih godina, a koji je, u biti, pomogao u održavanju financijske stabilnosti Republike Srpske. S druge strane, poznato je da Milorad Dodik ima nekretnine i tvrtke u Srbiji. Ako se nova vlada ozbiljno upusti u procese borbe protiv korupcije, lustracije i istraživanja porijekla imovine, prije ili kasnije će se i on 'naći na karti' - ocijenio je Latal.
Komentirajući najavu vođe Studentske liste Ilije Srdanovića da će nakon izbora raditi na poboljšanju odnosa sa susjednim zemljama, rekao je da mogućnost poboljšanja odnosa nove vlade u Srbiji s BIH neće ovisiti isključivo o Beogradu, već i o spremnosti političkih aktera u Sarajevu da iskoriste novonastalu situaciju.
Latal smatra da su i političke stranke sa sjedištem u Sarajevu uvelike odgovorne za, kako je rekao, dosadašnje vrlo loše odnose s Beogradom i Zagrebom, jer nisu uspjele pronaći odgovarajuće modele suradnje, bez obzira na odnose koje su Srbija i Hrvatska izgradile sa svojim političkim partnerima u Bosni i Hercegovini u proteklih 30 do 40 godina.
- Vjerujem da i danas postoje mogućnosti za izgradnju boljih odnosa i nadam se da će političko Sarajevo prepoznati priliku koja se otvara nakon ovih izbornih rezultata u Srbiji - naglasio je Latal.
Govoreći o tome može li se očekivati promjena u odnosima Srbije prema Rusiji nakon promjene vlasti, posebno u pogledu mogućeg uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji, Latal kaže da prve izjave predstavnika Studentske liste ne ukazuju na velike promjene u međunarodnoj politici.
- Prve izjave predstavnika Studentske liste već su pokazale da će glavni fokus nove vlade biti na 'čišćenju' unutarnjih institucija i procesa. Također su prilično jasno dali do znanja da ne planiraju velike promjene na međunarodnoj razini, što je realno - rekao je, ukazujući na energetsku ovisnost Srbije o Rusiji kao jedan od važnih čimbenika koji će utjecati na odnos buduće vlade s Moskvom.
Srbija, kaže, kao i Bosna i Hercegovina, značajno ovisi o ruskom plinu i njegovoj cijeni. Ugovor o opskrbi Srbije ruskim plinom istječe u prosincu, zbog čega Latal ne smatra realnim da bi nova vlada u tom trenutku napravila drastične poteze prema Rusiji.
Dodao je da je trenutna geopolitička situacija izuzetno kaotična te da stoga mnoge zemlje pokušavaju održati uravnotežene odnose s raznim međunarodnim akterima.
Kada je riječ o usklađivanju vanjske politike s Europskom unijom i budućem odnosu nove vlade u Srbiji s EU, Latal je ocijenio da je proces proširenja Europske unije trenutno u zastoju i da se to ne odnosi samo na Srbiju ili Bosnu i Hercegovinu, već i na ostatak zapadnog Balkana.
Politički analitičar ne vjeruje da će Crna Gora uskoro postati članica EU, iako vjeruje da bi do kraja godine mogla ostvariti određeni napredak na tom putu.
Bitni problem, smatra Latal, jest taj što većina, ili možda gotovo sve, članice EU, u trenutnim geopolitičkim okolnostima nisu spremne prihvatiti nove članice prije nego što se sama EU suoči sa svojim unutarnjim problemima, prođe proces transformacije i odluči "što Europska unija zapravo želi biti".
- Ono što nazivamo europskom agendom od samog je početka na Balkanu potpuno krivo predstavljeno. Europski dužnosnici, ali i naši političari, europske reforme smatraju nečim što je važno za Europsku uniju - rekao je Latal.
Naglašava, međutim, da bi te reforme prvenstveno trebale biti važne za zemlje Zapadnog Balkana kako bi se uspostavili bolji sustavi vlasti i poboljšale institucije, javna uprava i javni procesi. Po njegovom mišljenju, ta priča traje već godinama u krivom smjeru.
- Stoga ne bih danas nazvao proces proširenja mrtvim, ali sigurno nije ni realan. Međutim, to ne znači da Srbija, Bosna i Hercegovina i druge zemlje u regiji ne bi trebale nastaviti provoditi reforme koje su prvenstveno u našem interesu, a tek onda u interesu Bruxellesa - naglasio je Latal.
Govoreći o tome može li Studentska lista doista provesti najavljene promjene nakon izborne pobjede, posebno u borbi protiv korupcije te u pravosuđu i medijima, Latal kaže da u ovom trenutku nije moguće dati pouzdan odgovor jer je sigurno da će se suočiti s otporom struktura prethodne vlade koje su, kako navodi, ugrađene u svaku poru društva u Srbiji.
- Hoće li i u kojoj mjeri uspjeti, ostaje za vidjeti, jer mislim da je izborni rezultat samo prvi krug - rekao je.
Sada će, dodao je, biti potrebno vidjeti kako će se formirati vlada, kako će prethodna vlada reagirati na ovaj proces, a kako će Studentska lista odgovoriti na otpor koji je izvjestan i koji se već najavljuje i pojavljuje.
- Ova priča tek počinje. Ovo je početak, a ne kraj, procesa demontaže vlade Aleksandra Vučića - naglasio je Latal.
Smatra da je od početka bilo jasno da studentske skupine, kao i sama Studentska lista, predstavljaju prilično heterogeno političko tijelo. Ostaje za vidjeti, smatra, kako će se politički pozicionirati na spektru od krajnje desnice do krajnje ljevice, budući da su studentske skupine okupljale razne političke i društvene skupine tijekom protekle godine ili više.
Ono što ih je ujedinilo, uz veliki broj birača u Srbiji, bila je želja da se smijeni Aleksandar Vučić, kojeg su, kako je Latal rekao, "popularno rečeno, mnogi odavno siti".
- Sada dolazi faza u kojoj će pokazati u kojem smjeru žele ići. Prvi signali su važni i, po mom mišljenju, pozitivni. Predstavnici Studentske liste od izborne noći naglašavaju da će im prioritet biti demontiranje sustava vlasti koji je uspostavio Aleksandar Vučić, posebno kroz borbu protiv korupcije koja je prožela svaku poru srbijanskog društva - rekao je.
Koliko će otpor aktualne vlade biti snažan i koliko će Studentska lista biti uspješna u ostvarivanju svojih ciljeva, Latal vidi kao stvar procesa, a ne jednog političkog događaja ili trenutka.
Naglašava da taj proces zapravo još nije ni započeo, jer bi prvo trebali biti potvrđeni rezultati izbora, nakon čega će se formirati nova vlada. Prema njegovoj procjeni, vrlo je vjerojatno da će taj proces trajati dulje od mjesec dana, te ne očekuje da će se novi parlament, a zatim i nova Vlada Srbije, uspostaviti prije prosinca, s mogućnošću da se to dogodi kasnije.
- Pred nama je razdoblje tijekom kojeg će se Studentska lista, koja je uvelike nova u politici, suočiti s lokalnim stvarnostima i regionalnim i globalnim izazovima. Kroz taj proces će učiti i polako ići naprijed - zaključio je Latal.