Vrući srpanjski dani brojnim bošnjačkim obiteljima na istoku BiH evociraju bolne uspomene na vrijeme u kojemu su njihovi najmiliji ubijani samo zbog svoje pripadnosti, a 30 godina nakon genocida u Srebrenici, koji su počinile srpske snage, sjećanje na njih ne blijedi, dapače, ono je živo svih 365 dana u godini, no kako se bližimo 11. srpnja, bol jača, a osobito uslijed činjenice da brojni ubijeni još uvijek nisu našli svoj konačni smiraj, piše Večernji list BiH.
Ovih dana rijeke ljudi slijevat će se u Srebrenicu sa svih strana BiH, ali i susjedstva. Središnjom manifestacijom u povodu 30 godina od proboja Bošnjaka iz Srebrenice na slobodni teritorij počinje službeni dio Marša mira, tradicionalna povorka kojom se odaje počast ubijenima. Predsjednik Pododbora za “Marš mira” Suljo Čakanović za Dnevni avaz je naglasio kako je logistička podrška za opsluživanje sudionika spremna već 10 dana, od podjele vode i drugih osvježenja do voća i energetskih dodataka. Tu je i medicinska pomoć, pri čemu će i desetak ekipa Crvenog križa pješačiti sa sudionicima Marša sva tri dana. Odredište - 110 kilometara udaljeni Potočari, mjesto koje je urezano u kolektivnu memoriju, ali i prostor u kojemu će i ove godine mir pronaći nekoliko pronađenih i identificiranih Srebreničana.
Suosjećanje
Suosjećanje s patnjom i stradanjem stiže i iz susjedne i prijateljske Republike Hrvatske, a jučer je s Ovčare, mjesta strašnog zločina srpskih snaga nad hrvatskim ranjenicima iz vukovarske bolnice, krenuo 14. Ultramaraton Vukovar - Srebrenica. Organizira ga Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba kako bi podsjetilo na sve nevino stradale tijekom srpske agresije na Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu te posebno na žrtve Vukovara i Srebrenice. Maratonci će kroz pet etapa od Vukovara, preko Vinkovaca, Brčkog, Janje i Zvornika stići u Potočare 10. srpnja, istoga dana kada se očekuje dolazak sudionika Marša mira. Kako navodi HRT, idejni začetnik ultramaratona je Duško Štrbac, hrvatski branitelj i invalid Domovinskog rata, koji je uputio i na razlog zbog kojega se odlučio na ovaj pothvat.
- Ratni sam vojni invalid i bila mi je želja spojiti dva najveća stratišta nakon Drugog svjetskog rata te uz pomoć Vijeća bošnjačke nacionalne manjine - oni su prihvatili moj projekt i Bogu Hvala - 14. godinu zaredom trčimo za civilne stradalnike sa sve tri strane - izjavio je ovaj hrvatski branitelj. Usporedno s BiH i u svijetu se prisjećaju žrtava najstrašnijeg zločina nakon Drugog svjetskog rata, pa je tako u zgradu Ujedinjenih naroda u New Yorku najavljeno otvaranje izložbe “Nasljeđe nade nakon genocida u Srebrenici: Putovanje nove generacije”. Na događaju je i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, a kako je priopćeno iz Ministarstva, on danas nazoči i središnjoj komemoraciji “Naša priča, naše obećanje”, u okviru obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici.
U programu komemoracije sudjelovat će dužnosnici Bosne i Hercegovine, visoki predstavnici Ujedinjenih naroda te predstavnici udruga žrtava iz Srebrenice. Tijekom boravka u New Yorku Konaković će se obratiti na otvorenju izložbe “Marame sjećanja” u prostorijama Stalne misije Republike Turske pri Ujedinjenim narodima, a kako je objašnjeno, riječ je o fotografskoj izložbi koja svjedoči o priči Majki Srebrenice. Obilježavanje 30 godina od genocida okupit će u Potočarima brojna izaslanstva iz velikoj broja zemalja. Bit će to događaj koji će na jednom mjestu svjedočiti o suosjećanju, ali i podršci obiteljima, a osobito onima koje i dalje tragaju za svojim najmilijima. Ove godine smiraj će pronaći sedam žrtava, a među njima devetnaestogodišnjaci Senajid Avdić i Hariz Mujić, kao i Fata Bektić, ubijena u 67. godini života. A kako bi istina o Srebrenici dosegnula što veći broj domova, pobrinuti će se i BHRT, medijski servis koji je dulje od 10 godina partner Memorijalnog centra Srebrenica Potočari i Organizacijskog odbora za obilježavanje godišnjica genocida. Nedavno je Benjamin Butković, urednik specijalnih programa BHRT-a, uputio i na jednu specifičnost, a ona se ogleda u činjenici kako su ovogodišnje pripreme za medijsko praćenje 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a Srebrenica 1995.” počele nešto ranije, već sredinom travnja. Procjene su, dodaje, govorile da će zanimanje javnosti biti pojačano te da će mnoge organizacije, asocijacije i udruge, kao i institucije vlasti u BiH, organizirati događaje i skupove na kojima će se na prigodan način govoriti o žrtvama i njihovim obiteljima te svjedocima genocida.
Apeli za budućnost
Obilježavanje će svakako biti prilika i za uputiti na svakodnevne izazove s kojima se suočavaju stanovnici ove male istočnobosanske općina koja i 30 godina nakon rata traži formulu održivosti. Jasno je, naime, kako u ovom trenutku uvjeti za život nisu ni izbliza na razini na kojoj bi trebali biti, niti je Srebrenica, unatoč potencijalima, lokalna samouprava koja bi mogla sama odgovoriti na sve probleme s kojima se ljudi u njoj, neovisno o tome kojem narodu pripadaju, susreću. Stoga su sasvim razumljivi apeli onih ljudi koji najbolje poznaju situaciju, a koji traže sustavan, strateški pristup kako bi Srebrenica krenula smjerom neke bolje, svjetlije i održivije budućnosti.