Stanari splitskih zgrada sve se češće žale na susjede s duševnim smetnjama, a u situacijama kada strahuju za život i imovinu najčešće im preostaje poziv policiji. Policija svakodnevno intervenira u okviru svojih ograničenih ovlasti i upozorava da sustav nema kvalitetan odgovor na taj problem.
Splitska policija gotovo svakodnevno postupa prema osobama koje u rastrojenom stanju narušavaju javni red i mir, počine obiteljsko nasilje ili drugo kazneno djelo. Po pozivima građana interveniraju i kada nije počinjen prekršaj ili kazneno djelo, primjerice zbog sakupljanja otpada u stanu, nekontroliranog puštanja vode ili buke.
Načelnik PU splitsko-dalmatinske Marko Srdarević ističe da na području županije imaju pet do deset takvih postupanja dnevno, uključujući pružanje pomoći djelatnicima Hitne medicinske pomoći pri prisilnom odvođenju osoba u bolnicu. U većini slučajeva riječ je o istim osobama s kroničnim mentalnim oboljenjima. Procjenjuje se da samo u Splitu živi najmanje tridesetak takvih slučajeva koji uznemiruju susjede.
Policija upozorava na nedostatak sustavne skrbi, osobito kada osobe žive same i ne uzimaju terapiju. Ako liječnici procijene da nisu opasne ili ih terapijom smire, često ih brzo otpuštaju. Prisilno liječenje određuje se rijetko, a postupak je strogo reguliran Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Bez pristanka pacijenta zadržavanje može trajati najviše 48 sati, nakon čega sud odlučuje o eventualnoj prisilnoj hospitalizaciji.
Klinika za psihijatriju KBC-a Split jedna je od najopterećenijih u Hrvatskoj. Prošle godine zabilježeno je oko 1300 hospitalizacija, od čega 58 prisilnih. Klinika raspolaže s 80 kreveta i jedina je bolnička ustanova tog tipa na području županije. Popunjenost kapaciteta posljednjih mjeseci kreće se između 90 i 100 posto.
Stanari koji imaju problema sa susjedima najprije se mogu obratiti Hrvatskom zavodu za socijalni rad, gdje se procjenjuje postoji li osnova za postupanje. Ograničenje poslovne sposobnosti određuje se samo ako osoba nije u stanju brinuti se o svojim pravima i interesima, uz strogo poštivanje njezina dostojanstva. U slučajevima ozbiljne opasnosti primjenjuju se odredbe iz područja zaštite osoba s duševnim smetnjama, što je u nadležnosti zdravstvenih ustanova i suda.
Na Općinskom sudu u Splitu pojašnjavaju da se prije lišenja poslovne sposobnosti provodi medicinsko vještačenje i saslušanje osobe. Ako sud donese takvu odluku, određuju se radnje koje osoba ne može samostalno poduzimati te joj se imenuje skrbnik.
Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj je pod skrbništvom oko 18.000 odraslih osoba, od čega je više tisuća potpuno ili djelomično lišeno poslovne sposobnosti. U registru osoba s invaliditetom evidentirano je više od 150.000 osoba s mentalnim oštećenjima.
Stručnjaci upozoravaju da mentalni poremećaji često nisu pravodobno prepoznati na primarnoj razini zdravstvene zaštite, zbog čega liječenje kasni, a potreba za hospitalizacijom raste. Razvoj skrbi u zajednici, multidisciplinarni pristup i bolja suradnja institucija ključni su za smanjenje hospitalizacija i poboljšanje kvalitete života oboljelih i njihove okoline.