Bosna i Hercegovina i dalje je izrazito ovisna o uvozu hrane. Samo u prvih šest mjeseci 2026. godine na uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda utrošeno je oko 2,7 milijardi KM, dok je izvoz iznosio približno 605 milijuna KM, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH, piše Avaz.
To znači da je u samo pola godine ostvaren deficit veći od dvije milijarde KM. Posebno zabrinjava podatak da se među najznačajnijim uvoznim stavkama nalaze meso, mlijeko, jaja, voće i povrće, odnosno proizvodi za čiju proizvodnju postoje kapaciteti i na domaćem tržištu.
Milijuni za pet skupina proizvoda
Od ukupnog uvoza, na pet velikih skupina poljoprivredno-prehrambenih proizvoda otišlo je oko 721,8 milijuna KM.
Prema dostupnim podacima, u prvih šest mjeseci ove godine uvezeno je:
-
Meso – 259,98 milijuna KM
-
Voće i orašasti plodovi – 173,92 milijuna KM
-
Mlijeko, mliječni proizvodi, jaja i med – 127,57 milijuna KM
-
Jestivo povrće – 102,32 milijuna KM
-
Žive životinje – 57,98 milijuna KM
Iako dio uvoza čine proizvodi koje zbog klimatskih uvjeta nije moguće uzgajati u BiH u značajnijim količinama, poput banana i pojedinih vrsta citrusa, na popisu su i namirnice koje domaći proizvođači mogu ponuditi tržištu.
Tu su meso, mlijeko, jaja, krumpir, rajčica, paprika, luk, kupus, jabuke, šljive i druge vrste voća i povrća.
Gotovo 260 milijuna KM za meso
Među navedenim kategorijama posebno se izdvaja meso, čiji je uvoz u prvih šest mjeseci vrijedio gotovo 260 milijuna KM.
Domaći stočari godinama se suočavaju s izazovima proizvodnje i plasmana, a veliki udio uvozne robe otvara pitanje uvjeta pod kojima mogu konkurirati na domaćem tržištu.
BiH ima vlastitu proizvodnju govedine, peradi, ovčjeg i drugih vrsta mesa, ali sama mogućnost proizvodnje ne znači da domaći proizvođači mogu osigurati dovoljne količine po cijenama koje tržište prihvaća.
Na njihovo poslovanje utječu troškovi stočne hrane, energenata, rada i veterinarskih usluga, kao i mogućnost sigurnog otkupa i plasmana proizvoda.
Zato se pitanje smanjenja uvoza ne svodi samo na to može li se određena namirnica proizvesti u BiH, već i na to mogu li domaći proizvođači povećati proizvodnju i ravnopravno se natjecati s uvoznom robom.
Uvozimo i voće i povrće
Za uvoz voća i orašastih plodova izdvojeno je 173,92 milijuna KM, dok je uvoz jestivog povrća vrijedio 102,32 milijuna KM. Zajedno, ove dvije skupine predstavljaju više od 276 milijuna KM uvoza za šest mjeseci.
Na domaćem tržištu, uz voće koje se ne može značajnije proizvoditi u našim klimatskim uvjetima, nalaze se i uvozne jabuke, kruške, šljive, krumpir, rajčica, paprika, luk i kupus.
Domaća poljoprivreda ima potencijal za proizvodnju brojnih vrsta voća i povrća, ali ostvareni prinosi ovise o vremenskim uvjetima, ulaganjima, dostupnosti radne snage i organizaciji proizvodnje.
Ove godine dodatni problem predstavljaju posljedice suše, koja je pogodila dio poljoprivrednih kultura. Smanjeni prinosi mogu utjecati na ponudu domaćih proizvoda, prihode proizvođača i mogućnost izvoza.
I mlijeko i jaja stižu iz uvoza
Za skupinu proizvoda koja obuhvaća mlijeko, mliječne proizvode, jaja i med u prvih šest mjeseci izdvojeno je 127,57 milijuna KM.
BiH ima razvijenu mliječnu proizvodnju i veliki broj domaćih proizvođača koji mlijeko isporučuju mljekarama. Ipak, domaća proizvodnja suočava se s izazovima koji uključuju troškove proizvodnje, organizaciju otkupa i konkurenciju na tržištu.
Ako poljoprivrednik nema siguran otkup ili ne može pokriti rastuće troškove, povećanje proizvodnje postaje teško. Zbog toga su za razvoj domaće poljoprivrede važni stabilni poticaji, ulaganja u suvremenu proizvodnju i bolja povezanost proizvođača s prerađivačima i trgovcima.
Domaća proizvodnja
Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni ponovno otvaraju pitanje koliko BiH može smanjiti ovisnost o uvozu i bolje iskoristiti vlastite poljoprivredne kapacitete.
Iako uvoz hrane nije moguće u potpunosti izbjeći, veća domaća proizvodnja proizvoda za koje postoje odgovarajući uvjeti mogla bi pridonijeti većim prihodima poljoprivrednika, razvoju prehrambene industrije i otvaranju novih radnih mjesta.
Za to su potrebni predvidivi poticaji, ulaganja u mehanizaciju i navodnjavanje, pouzdan otkup, skladišni i prerađivački kapaciteti te bolji pristup tržištu.
Iznos od 2,7 milijardi KM potrošenih na uvoz hrane u samo šest mjeseci pokazuje razmjere domaćeg tržišta. Istodobno, otvara pitanje koliko bi se tog novca moglo usmjeriti prema domaćim proizvođačima kada bi imali bolje uvjete za povećanje proizvodnje i plasman svojih proizvoda.
Veća domaća proizvodnja ne bi značila samo manje oslanjanje na uvoz, već i veću ekonomsku korist za poljoprivrednike, prehrambenu industriju, transport i trgovinu u BiH.