Starost – druga mladost, jesen života, zlatne godine… ili najljepše godine? U svakom slučaju, neizbježan proces koji donosi fizičke, psihološke i socijalne promjene. Odluka kako ćemo provesti posljednju fazu života ne ovisi uvijek o nama, često je oblikuju zdravstvene, obiteljske, ali ponajviše financijske okolnosti. Nedavna tragedija u Domu umirovljenika u Tuzli otvorila je brojna pitanja o uvjetima u domovima za starije osobe. I u ovoj priči u BiH postoje dvije krajnosti - domovi po europskim standardima u privatnom vlasništvu i javne ustanove tog tipa kojima je odavno bilo potrebno renoviranje. Javni i privatni domovi za starije osobe u BiH razlikuju se po uređenosti, vatrodojavnim, ventilacijskim i drugim sustavima, cijene i u jednima i u drugima teško mogu pokriti mirovine većine domaćih umirovljenika.
Preživjeti sa 600 KM
Mirovina zarađena po zakonu s punim radnim stažom trebala bi biti dovoljna barem za smještaj umirovljenika u domu, ali umirovljenici u BiH o tome mogu samo sanjati, kao i o normalnom životu. Cijene smještaja u domovima za stare u BiH kreću se od 1000 KM pa naviše, a ovise o fizičkom i psihičkom stanju osobe. S druge strane, najniža mirovina za listopad u FBiH iznosila je 599,28 KM, zajamčena 715,21 KM, dok je najviša mirovina 2996,40 KM. Mirovinu za listopad u FBiH primio je 462.491 korisnik. Njih oko 60 posto prima minimalnu mirovinu. Međutim, pojedini umirovljenici nemaju ni iznos minimalne mirovine, koja u FBiH iznosi 599,28 KM. Riječ je o onima koji primaju razmjerne mirovine. U Republici Srpskoj do 15 godina staža mirovina iznosi 328 KM, od 15 do 20 godina staža mirovina 394 KM, od 20 do 30 godina 460 KM, od 30 do 40 godina staža mirovina iznosi 525 KM i zajamčena, ili najniža mirovina, za 40 i više godina radnog staža je 657 KM. Iznos najviše mirovine za rujan u Republici Srpskoj je 3547,30 KM. Nažalost, većina umirovljenika u BiH prima minimalne i ispodprosječne mirovine koje su im nedostatne i za golo preživljavanje. Doslovno biraju kupiti lijekove, hranu ili platiti režije. O smještaju u dom umirovljenika, pa i oni najlošiji i najjeftiniji, mogu samo sanjati. Njihova primanja nedovoljna su za to.
Pomoć obitelji
– Plaćam za majku smještaj u domu 1350 KM i na taj iznos imamo još oko 400 KM dodatnih troškova. Primjerice, njoj su potrebne usluge fizioterapeuta koje plaćam dodatno, a kupujem lijekove koji su njezina redovita terapija, čija je cijena oko 150 KM mjesečno – ispričala je jedna Banjolučanka. Naglasila je da mirovina njezine majke ni približno ne može pokriti njezine troškove, ali, na svu sreću, obitelj je u prilici osigurati joj novac za potrebnu njegu. Bez pomoći djece ili šire obitelji domovi u BiH su nedostupni za starije osobe. Bez financijske pomoći djece stariji si najčešće ne bi mogli priuštiti dom. Cijene smještaja u staračkim domovima za mnoge osobe treće životne dobi su previsoke i predstavljaju ozbiljan teret za njihov proračun. Istodobno, broj starijih osoba kojima je potrebna svakodnevna pomoć i medicinska njega konstantno raste. Mnogi od njih nemaju financijsku podršku za pokrivanje troškova smještaja. Državni domovi obično su povoljniji, ali su često prebukirani i imaju duže liste čekanja. Smještaj u njima košta oko 1000 KM. Privatni starački domovi koštaju od 1000 do 2500 KM. Domovi u većim gradovima poput Sarajeva, Banje Luke i Mostara obično imaju više cijene zbog većih troškova poslovanja. Cijena ovisi o potrebnoj zdravstvenoj njezi. Osobe s kroničnim bolestima, potrebom za stalnim nadzorom ili posebnim tretmanima mogu plaćati više. Jednokrevetne sobe su skuplje od višekrevetnih, dok apartmanski smještaj u luksuznim domovima može koštati i do 3000 KM mjesečno. Rehabilitacija, posebna prehrana, rekreacijske aktivnosti i drugi sadržaji mogu povećati mjesečne troškove. Visoki troškovi smještaja često su jedan od ključnih čimbenika koji ograničavaju dostupnost ovakvih usluga. Prema statistikama, BiH postaje "zemlja staraca" jer se broj novorođenih smanjuje, dok se prosječna starost stanovništva povećava. Trenutačno prosječna starost stanovništva u BiH iznosi gotovo 44 godine, što je znatno iznad europskog prosjeka. U BiH je sve više starijih osoba koje ne mogu živjeti i brinuti se same o sebi, a smještaj u dom im je financijski nedostižan.