U javnom je savjetovanju u Hrvatskoj prijedlog novog Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu, koji je otvoren do ponedjeljka, 19. listopada. Pravilnikom se predlaže smanjenje takozvane sigurnosne razlike, što znači da će se prekoračenja brzine zabilježena kamerama tolerirati znatno manje nego dosad, prenosi N1.
Prema važećem pravilniku, od izmjerene brzine do 50 km/h oduzimaju se 3 km/h. Kod brzina od 51 do 100 km/h tolerancija iznosi 10 km/h, a iznad 100 km/h oduzima se 10 posto izmjerene brzine, uz zaokruživanje na višu vrijednost.
S novim pravilnikom, na primjer, vozaču koji u naselju s ograničenjem od 50 km/h vozi 86 km/h priznavala bi se tolerancija od samo pet umjesto sadašnjih 10 km/h. Mjerodavna brzina bila bi 81 km/h, što je 31 km/h iznad ograničenja, a kazna bi umjesto 130 iznosila 390 eura.
Kamere bilježe većinu prekršaja
Ako se postojeći trendovi nastave, takva promjena značajno bi povećala i prihode od kazni. Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da su fiksni uređaji za nadzor brzine zabilježili većinu takvih prekršaja. Prošle godine od ukupno 320.046 utvrđenih prekršaja prekoračenja brzine, kamere su zabilježile njih 200.137, odnosno 62 posto.
U prvih osam mjeseci ove godine od ukupno 226.302 prekršaja prekoračenja brzine, fiksni uređaji zabilježili su njih 145.129, što je 64 posto. Podaci za prošlu godinu pokazuju i da su najbrojnija bila prekoračenja od 10 do 20 kilometara na sat iznad dopuštene brzine u naseljima, s ukupno 124.611 takvih slučajeva.
Više lokacija nego kamera
U Hrvatskoj se trenutno koristi 206 fiksnih kamera koje se raspoređuju na ukupno 807 lokacija. Iz MUP-a pojašnjavaju da se kamere premještaju u različitim vremenskim intervalima, ovisno o procjeni nadležne policijske uprave.
Najviše lokacija za postavljanje kamera nalazi se na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske i PU zagrebačke, po 86 u svakoj, a slijedi PU međimurska sa 62 lokacije. Najmanje ih je na području PU karlovačke, njih 12, te PU požeško-slavonske, gdje ih je 13.
Snimaju i druge prekršaje
Iako fiksne kamere prvenstveno služe za utvrđivanje prekoračenja brzine, mogu zabilježiti i druge prometne prekršaje. "Ako je na snimci vidljiv, primjerice, prekršaj korištenja mobitela za vrijeme upravljanja vozilom, nekorištenja sigurnosnog pojasa ili neko drugo protupravno ponašanje, vozača ili putnika može se kazniti i za takve prekršaje", pojašnjavaju iz MUP-a.
Prihodi od kazni u porastu
U MUP-u navode da ne vode zasebnu statistiku o naplaćenim iznosima po vrsti prekršaja, već skupno za sve novčane kazne prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama.
Ipak, u Godišnjem izvješću o izvršenju državnog proračuna vidljivo je da je prošle, 2025. godine, od kazni za prometne i ostale prekršaje u nadležnosti MUP-a naplaćeno 80,77 milijuna eura. To je 11,6 milijuna eura više nego 2024. godine.
S obzirom na to da je prekoračenje brzine najčešći prometni prekršaj, jasno je da se znatan dio tog iznosa odnosi upravo na takve kazne. Uvođenjem novog pravilnika ti bi prihodi mogli dodatno porasti.