Klimatske promjene sve snažnije utječu na prirodu, gospodarstvo i zdravlje ljudi. Posljednjih godina svjedočimo sve češćim i intenzivnijim toplinskim valovima koji, osim nelagode, predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik. Dok se najviše govori o njihovom utjecaju na srce, krvožilni i dišni sustav, sve više pozornosti stručnjaka usmjereno je i na zdravlje bubrega.
Visoke temperature povećavaju rizik od dehidracije, narušavaju ravnotežu tekućine i elektrolita u organizmu te mogu opteretiti rad bubrega, osobito kod osoba koje već boluju od bubrežnih bolesti, dijabetesa, povišenoga krvnog tlaka ili rade na otvorenom. Upravo zbog toga stručnjaci upozoravaju da je tijekom ljetnih mjeseci važno posvetiti posebnu pozornost zaštiti bubrega i pravodobnoj prevenciji mogućih komplikacija.
„Vrućina utječe na bubrege kroz pojave poput dehidracije, smanjenoga protoka krvi, upala i oksidativnog stresa, što može dovesti do akutnog oštećenja bubrega, a kod osoba koje već imaju kroničnu bubrežnu bolest, do dodatnog pogoršanja njihove funkcije“, objašnjava prim. dr. sc. Amela Bećiragić, dr. med., subspecijalistica nefrologije u bolnici Medicana Sarajevo.
Kako bi se organizam rashladio, navodi dr. Bećiragić, čovjek tijekom velikih vrućina može izgubiti znatne količine tekućine.
„Ako se izgubljena tekućina ne nadoknadi, smanjuju se volumen krvi i protok kroz bubrege. U krvi se nakupljaju štetne tvari, a poremećaj elektrolita, posebno natrija i kalija, može izazvati opasne aritmije i srčani zastoj“, navodi dr. Bećiragić.
Prema istraživanjima, pojašnjava subspecijalistica nefrologije, vrućina općenito ubrzava pad funkcije bubrega i dovodi do učestalih hospitalizacija bolesnika zbog problema s bubrezima.
„S obzirom na to da se očekuje još veći porast temperatura u nadolazećim godinama, važno je razumjeti kako to može utjecati na zdravlje bubrega jer poznavanje ovih mehanizama može pomoći u izradi boljih preventivnih strategija i terapija u budućnosti“, kaže dr. Bećiragić.
Nekoliko je negativnih učinaka dehidracije izazvane toplinom na bubrege. To su, ističe doktorica Bećiragić, smanjenje protoka krvi do bubrega jer „prekomjerno znojenje izazvano vrućinom može smanjiti protok krvi do bubrega i, ako je dovoljno ozbiljno, dovesti do akutnog oštećenja bubrega. Ako se akutno oštećenje bubrega ponavlja, ono može dovesti do nastanka kronične bubrežne bolesti“.
Osim toga, tu su:
-
Nastanak bubrežnih kamenaca, što može biti uzrokovano prekomjernim izlaganjem toplini zbog povećane koncentracije kalcija i mokraćne kiseline.
-
Povećana vjerojatnost razvoja infekcije mokraćnog sustava: proizvodnja urina usporena je zbog prekomjerne tjelesne topline, što otežava uklanjanje štetnih tvari. Vruće vrijeme također povećava količinu patogena u urinu, a kada su bubrezi oštećeni, teže je ukloniti te patogene iz tijela prije nego što se razvije infekcija.
Iako visoke temperature mogu utjecati na zdravlje svakoga, određene skupine ljudi izložene su znatno većem riziku od dehidracije i oštećenja funkcije bubrega. Dob, kronične bolesti, uzimanje određenih lijekova, kao i svakodnevni boravak ili rad na otvorenom, dodatno povećavaju vjerojatnost razvoja zdravstvenih komplikacija tijekom toplinskih valova. Posebnu pozornost u ljetnim mjesecima treba posvetiti rizičnim skupinama.
„Starije osobe često imaju osnovne bolesti, poput srčanih oboljenja, koje ih mogu učiniti podložnijima bolestima povezanim s vrućinom. Mnogi uzimaju i lijekove koji povećavaju dehidraciju. Djeca, naročito bebe, brzo apsorbiraju toplinu zbog manje tjelesne mase. Njih nikako ne treba ostavljati na pregrijanim mjestima, kao što su automobili ili male, nerashlađene prostorije. Rizični su i radnici na otvorenom, posebno građevinari, komunalni djelatnici i poljoprivrednici“, kaže dr. Bećiragić.
Osim životne dobi i kroničnih bolesti, na rizik od oštećenja bubrega tijekom visokih temperatura značajno može utjecati i terapija koju osoba svakodnevno koristi. Pojedini lijekovi mogu povećati gubitak tekućine, smanjiti sposobnost organizma da se prilagodi vrućini ili dodatno opteretiti bubrege, posebno kod starijih osoba i kroničnih bolesnika. To ne znači da terapiju treba samoinicijativno prekidati, već da je tijekom toplinskih valova važno obratiti posebnu pozornost na hidrataciju te se, po potrebi, savjetovati s liječnikom o eventualnim prilagodbama terapije.
Među lijekovima koji zahtijevaju poseban oprez tijekom ljetnih mjeseci izdvajaju se:
-
NSAIL (nesteroidni protuupalni lijekovi – npr. ibuprofen, diklofenak/Voltaren): Ova skupina lijekova može oštetiti bubrege, posebno kod osoba koje već imaju neki od stadija kronične bubrežne bolesti. Zato je najbolje savjetovati se s liječnikom o drugim dostupnim lijekovima protiv bolova.
-
ACE inhibitori i blokatori angiotenzinskih receptora: Utječu na sustav renin-angiotenzin-aldosteron, pa mogu oslabiti bubrežnu i hormonsku adaptaciju na gubitak tekućine.
-
Beta-blokatori: Ograničavaju porast srčane frekvencije i mogu smanjiti sposobnost organizma da poveća minutni volumen i protok krvi kroz kožu, čime se otežava prijenos topline iz unutrašnjosti tijela prema vanjskoj sredini.
-
Antiholinergički lijekovi: Djeluju još izravnije jer smanjuju znojenje, a znojenje je jedan od ključnih mehanizama hlađenja kada je vanjska temperatura visoka.
-
SGLT2 inhibitori: Koriste se u liječenju dijabetesa i zatajenja srca, pojačavaju izlučivanje glukoze i vode putem bubrega, pa tijekom vrućina mogu pridonijeti hipovolemiji, padu tlaka, vrtoglavici i akutnom oštećenju bubrega, posebno ako se uzimaju zajedno s diureticima.
Kod starijih osoba popis lijekova može postati skriveni čimbenik rizika, naročito kada se kombiniraju dehidracija, fizički napor, zatajenje srca, kronična bubrežna bolest i boravak u pregrijanom prostoru. Zato tijekom toplinskog vala uporaba lijekova nije samo podatak u anamnezi pacijenta, već važan dio procjene rizika kod starijih i kronično bolesnih osoba.
Nakon prepoznavanja rizičnih skupina i lijekova koji mogu povećati vjerojatnost dehidracije i oštećenja bubrega, jednako je važno usvojiti navike koje pomažu organizmu da lakše podnese vrućinu. Dovoljna hidratacija, pravilna prehrana i nadoknada izgubljenih elektrolita ključni su koraci u očuvanju funkcije bubrega tijekom ljetnih mjeseci.
Prim. dr. sc. Amela Bećiragić, dr. med., subspecijalistica nefrologije u bolnici Medicana Sarajevo, navodi nekoliko savjeta kako spriječiti probleme s bubrezima na vrućini. Najvažnije je, ističe ona, unositi dovoljno tekućine:
-
Redovito treba piti negaziranu vodu i niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera kako ne bi izazvali veću dehidraciju.
-
Ukoliko se konzumiraju kofein i/ili alkohol, obvezno uz njih treba piti i vodu.
-
Preporučuju se i hladni čajevi bez dodatnog šećera jer mogu biti osvježavajući izbor koji pridonosi hidrataciji.
-
Ne treba čekati osjećaj žeđi da bi se unijela tekućina, što je posebno važno za starije osobe koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
-
Brzo se možete osvježiti i tako da otopite dvije kockice leda u ustima.
-
Valja jesti što više voća i povrća s visokim udjelom vode (lubenica, krastavci, rajčica) jer su ti proizvodi bogati vodom i elektrolitima, pružajući hidrataciju i hranjive tvari.
-
Za sve osobe koje su izložene dugotrajnom fizičkom naporu ili intenzivnom znojenju poželjno je uzimati dodatke prehrani s elektrolitima koji mogu pomoći u održavanju ravnoteže u organizmu.