Ruska državna novinska agencija RIA Novosti jutros je objavila autorski tekst u kojem se najavljuje rat Rusije s Litvom i sugerira mogućnost raketnog, odnosno nuklearnog udara na tu članicu NATO-a. Nekoliko sati poslije tekst je uklonjen sa stranice agencije.
Tekst političkog komentatora Aleksandra Nosovicha objavljen je pod naslovom "Rusiju čeka još jedna SVO. Bit će vrlo kratka", pri čemu se koristi ruska kratica za "specijalnu vojnu operaciju", izraz kojim Moskva službeno naziva invaziju na Ukrajinu.
Povod je prijedlog Litve da iz Ustava ukloni zabranu smještaja oružja za masovno uništenje na teritoriju zemlje. Litavski parlament ovaj je tjedan napravio još jedan korak prema takvoj izmjeni, no ona još nije prihvaćena.
Samo rakete s odgovarajućim punjenjem
Nosovich u tekstu tvrdi da bi eventualni vojni sukob u baltičkim državama, zbog njihove geografije, bio mnogo kraći od rata u Ukrajini.
"Rusija ima izbor kako se boriti. Nije čak ni pitanje hoće li biti dugo ili brzo. Jasno je da će biti brzo: vojni sukob na Baltiku već zbog same geografije ne može biti isti kao u Ukrajini", napisao je.
Potom je otišao korak dalje. Budući da, prema njegovoj tvrdnji, protivnici Rusije raspravu prvi prebacuju na područje nuklearne prijetnje, Moskva bi, napisao je, mogla potpuno odustati od slanja kopnenih snaga.
"Samo rakete s odgovarajućim punjenjem", zaključio je Nosovich.
U tekstu je Litvu nazvao i "zemljom samoubojicom bez mozga" te napisao da bi mogla postati "sljedeći nakon Ukrajine poligon za uvježbavanje borbenih letova ruskih raketnih snaga".
Tekst nestao sa stranice RIA-e
Članak se u petak ujutro nalazio i na naslovnoj stranici RIA Novosti, no nakon što su ga prenijeli i komentirali drugi mediji, uklonjen je. Ruski neovisni medij Dožd navodi da je tekst nakon medijskih reakcija postao nedostupan.
Američki novinar Kevin Rothrock, urednik ruskog neovisnog portala Meduza, objavio je da je RIA povukla tekst jer je bio u suprotnosti sa službenom ruskom državnom politikom. Tu tvrdnju zasad nismo uspjeli neovisno potvrditi iz priopćenja same RIA-e.
Važno je pritom naglasiti da je riječ o autorskoj kolumni, a ne o službenoj najavi ruske vlade ili ruske vojske.
Nosovich je glavni urednik portala RuBaltic.Ru i član ruskog Vijeća za vanjsku i obrambenu politiku. Samo Vijeće navodi ga kao stručnjaka za istočnu Europu i baltičke države.
Litva još nije ukinula zabranu
Izravni povod za tekst bio je postupak izmjene članka 137. litavskog Ustava, prema kojem na teritoriju Litve ne smiju biti smješteni oružje za masovno uništenje ni strane vojne baze.
Litavski parlament 22. rujna nakon rasprave podržao je brisanje tog članka sa 99 glasova za, 13 protiv i pet suzdržanih. To, međutim, ne znači da je zabrana već ukinuta.
Za promjenu Ustava slijede još dva glasanja između kojih mora proći najmanje tri mjeseca. Prvo je najavljeno za 6. listopada, a konačno za 12. siječnja. Na svakom je potrebna dvotrećinska većina svih zastupnika, odnosno najmanje 94 od ukupno 141.
Litavski dužnosnici naglašavaju da promjena Ustava sama po sebi ne znači da postoji konkretan plan za smještaj nuklearnog oružja u zemlji. Cilj je, tvrde, ukloniti ograničenje koje bi u budućnosti moglo suziti mogućnosti Litve unutar NATO-ova sustava odvraćanja.
Kremlj već prijetio nuklearnim oružjem
Moskva je na litavske planove već ranije reagirala prijetnjama.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov 11. rujna rekao je da bi Litva, ako na svom teritoriju smjesti nuklearno oružje usmjereno prema Rusiji, završila "na nišanu" ruskog nuklearnog arsenala.
"Ako se na nekom teritoriju nalazi nuklearno oružje usmjereno prema nama, tada će i teritorij te zemlje biti na nišanu našeg nuklearnog oružja", rekao je Peskov.
Litva, članica NATO-a koja graniči s ruskom Kalinjingradskom oblasti i ruskom saveznicom Bjelorusijom, posljednjih godina znatno povećava izdvajanja za obranu i jača vojnu suradnju sa saveznicima. Litavske vlasti promjenu ustavne odredbe objašnjavaju pogoršanom sigurnosnom situacijom nakon ruske invazije na Ukrajinu.