33 godine ponosa i žrtve

Sjećanje na herojsku obranu "vrata središnje Bosne"

Foto
Foto
Foto
Foto
03.08.2025.
u 08:46
Brigada HVO-a "Dr. Ante Starčević" u Uskoplju imala je 1834 pripadnika, više od 140 ih je poginulo, više od 400 ranjeno
Pogledaj originalni članak

Misom za poginule i umrle branitelje Domovinskog rata, mimohodom od uskopaljske župne crkve do spomen-obilježja poginulim braniteljima, ispred kojeg će biti položeni vijenci i zapaljene svijeće, nakon kojih je predviđeno druženje bivših pripadnika Brigade i njihovih gostiju, u ponedjeljak, 4. kolovoza u Gornjem Vakufu- Uskoplju, u organizaciji udruga proisteklih iz Domovinskog rata, bit će obilježena 33. obljetnica osnutka Brigade HVO-a "Dr. Ante Starčević" i ostalih uskopaljskih postrojbi. Uz odavanje počasti poginulima i sjećanje na herojsku borbu pripadnika Brigade, obljetnica je prilika prisjetiti se okolnosti pod kojima je nastala Brigada te njezina ratnog puta u kojem su, braneći svoje domove i obitelji, pripadnici uskopaljske brigade HVO-a obranili i "vrata središnje Bosne", kako mnogi zbog njezina zemljopisnog položaja nazivaju općinu Gornji Vakuf-Uskoplje. Također, pripadnici Brigade "Dr. Ante Starčević" dali su važan doprinos obrani svojeg naroda u BiH i Hrvatskoj te prestanku oružanih sukoba. Brigada HVO-a "Dr. Ante Starčević" u Uskoplju imala je 1834 pripadnika, više od 140 ih je poginulo, više od 400 ranjeno.

Kad su u pitanju okolnosti ustroja uskopaljske brigade HVO-a, one se značajno ne razlikuju od okolnosti i u drugim općinama u BiH u kojima su Hrvati činili značajan postotak stanovništva. Pod okriljem HDZ-a i u ovoj općini pripreme za obranu od srpskog agresora počinju izbijanjem rata u Hrvatskoj. Priliku za "vatreno krštenje" hrvatski branitelji Uskoplja dobili su uskoro, i to na kućnom pragu, na ratištima na crtama obrane prema Vojsci Republike Srpske, na Kupresu i u Bugojnu. I dok su hrvatski branitelji Uskoplja bili isključivo fokusirani na obranu od Vojske Republike Srpske, nakon stalnih provokacija plamen sukoba s Armijom BiH, koji se u Uskoplje prenio iz Rame i Novog Travnika, zapaljen je u lipnju 1992. godine. Opći napad na uskopaljsko-ramsko područje Armija BiH, pripadnici 305. i 317. brdsko-planinske brigade 3. Korpusa Armije RBiH iz Uskopaljske doline, ali i Doboja i Foče, počinje u kolovozu 1993.

Foto

Kolumna Joze Pavkovića

Zašto je uoči Oluje smijenjen načelnik Glavnog stožera HV-a Janko Bobetko

General Janko Bobetko imao je briljantnu vojnu karijeru. Kao zapovjednik Južnog bojišta u ljeto 1992., u vrijeme provedbe akcija Čagalj i Tigar, vezanih uz deblokadu Dubrovnika, koristio je teritorij susjedne države (BiH), što je u skladu s člankom 51. povelje UN-a, dok se u direktivi o Oluji odlučio za neobjašnjivo potpuno suprotan koncept – oslobađanje hrvatskog teritorija s područja Hrvatske

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.