Vlada FBiH usvojila je izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji koji je u javnosti izazvao brojne polemike. Izmjene se uglavnom odnose na osnivanje sigurnih kuća u FBiH. Nacrt koji je Vlada usvojila posjeduje "Večernjak" te vam donosi koje su novine.
Osnivači sigurnih kuća
Nacrtom je predviđeno da se sigurne kuće osnivaju u skladu sa Zakonom o ustanovama, odnosno da ih mogu osnivati samo ustanove, a ne kao što je do sada bilo - da "sigurnu kuću može osnovati pravna ili fizička osoba sukladno zakonu". Sredstva za financiranje privremenog zbrinjavanja žrtve nasilja u sigurnoj kući osiguravaju se iz proračuna FBiH u iznosu od 70%, te iz proračuna županija 30%. Sredstva za financiranje namijenjena su osiguranju smještaja, podrške i potpore žrtvama nasilja i ne mogu se koristiti u druge svrhe, a osnivač sigurne kuće preuzima prava, obveze, odgovornosti osnivača u smislu financiranja, rada i poslovanja sigurne kuće. Status sigurne kuće stječe se izdavanjem odluke kojom se potvrđuje da su ispunjeni uvjeti propisani zakonom i upisom u registar koji vodi Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. Izmjenama je predviđeno da su sigurne kuće, koje su organizirane sukladno ranije važećim propisima, dužne svoju organizaciju i rad uskladiti s odredbama izmjena u roku od tri godine od dana stupanja na snagu izmjena.
Nedorečenosti
Razlog za donošenje zakona o izmjenama i dopunama je prevazilaženje postojećih nedorečenosti. Naime, zakonom iz 2013. određeno je kako će kriterije i standarde za osnivanje, rad i financiranje sigurnih kuća propisati federalni ministar rada i socijalne politike u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona. Ministarstvo je pristupilo izradi odgovarajućeg podzakonskog akta, te je u 2013. ministar formirao multisektorsku radnu skupinu za izradu pravilnika kojim su se trebali propisati kriteriji i standardi za osnivanje, rad i financiranje sigurnih kuća. Nakon višestrukih pokušaja nalaženja najboljeg rješenja, radna skupina je na koncu utvrdila kako bez jasnog tumačenja zakona ne može nastaviti s daljim radom, čime je onemogućeno i donošenje podzakonskog akta.
Ministarstvo nije moglo donijeti podzakonski akt zbog nejasno definiranog zakona koji nije propisao "pravni oblik" sigurne kuće koji bi se mogao inkorporirati u važeći zakonski sustav. Odredba da "sigurnu kuću može osnovati pravna ili fizička osoba sukladno zakonu", uz propisani način financiranja privremenog zbrinjavanja žrtve nasilja u obitelji, dodatno je komplicirala situaciju.
Nije precizno navedeno o kojem je zakonu riječ, nejasno je jesu li sigurne kuće ustanove socijalne skrbi ili udruge i fondacije.*