Skrivena na rubu pustinje Gobi, u udaljenom dijelu sjeverozapadne kineske pokrajine Xinjiang, tajna vojna baza Lop Nur predstavlja epicentar najnovije i najnaprednije vojne tehnologije koju Peking želi sakriti od svijeta. Ova izolirana lokacija, poznata kao mjesto prvog kineskog nuklearnog testa 1964. godine, danas je dom najduže svjetske piste, proširenog poligona za nuklearna ispitivanja i niza zgrada koje zbunjuju svjetske obrambene stručnjake. Često uspoređivana s američkim Područjem 51, baza Lop Nur strogo je čuvana, s zabranom preleta zrakoplova, no ekskluzivne satelitske snimke pružile su rijedak uvid u aktivnosti najbrže rastuće vojske na svijetu.
Prema najnovijim satelitskim snimkama koje je snimio Planet Labs, na masivnoj pisti dugoj pet kilometara uočena su dva nova stealth borbena zrakoplova bez repa. Stručnjaci vjeruju da je pista izgrađena za testiranje eksperimentalnog, višekratno upotrebljivog aviona, usporedivog s američkim X-37B, koji može funkcionirati i kao zrakoplov u atmosferi i kao svemirska letjelica. Glavna platforma zračne luke proširena je, a izgrađeni su i novi hangari, što ukazuje na intenzivne aktivnosti.
Veći od dva zrakoplova, poznat kao J-36, tromotorni je, dvosjedni lovac s dizajnom optimiziranim za prikrivenost. Peter Layton, stručnjak za zrakoplovstvo s Griffith Sveučilišta u Australiji, ističe da uklanjanje repa smanjuje radarsku uočljivost, čineći zrakoplov gotovo nevidljivim. S rasponom krila od 19,8 metara i duljinom od 18,8 metara, J-36 može nositi značajan teret, uključujući oružje zrak-zemlja ili rakete zrak-zrak dugog dometa. Američke obavještajne službe sugeriraju da bi J-36 mogao koordinirati napade dronova u taktici rojenja, dok treći motor omogućuje nadzvučno krstarenje bez dopunjavanja goriva, piše Telegraph.
Drugi zrakoplov, J-50, manji je, s dva motora i jednim sjedalom, ali jednako dizajniran za brze, prikrivene operacije na velikim visinama. Layton smatra da bi J-36 i J-50 mogli djelovati zajedno kao jurišni paket, prodrijeti u branjeni zračni prostor i iznenaditi protivnika. Ova sposobnost mogla bi biti ključna u potencijalnom sukobu oko Tajvana, gdje bi brzo približavanje otoku ostavilo malo vremena za obranu.
Osim zrakoplovstva, Lop Nur je proširio i svoje nuklearne kapacitete. Renny Babiarz, bivši analitičar američke Nacionalne geoprostorne obavještajne agencije, otkrio je da je Kina između 2020. i 2024. izgradila novo testno područje s bušotinama, horizontalnim tunelima i skladištima za eksplozive. Ovi nalazi upućuju na mogućnost da Kina priprema ili već provodi testiranja nuklearnog oružja niskog prinosa, što bi označilo povratak nuklearnim aktivnostima nakon tri desetljeća.
U istom razdoblju, Kina je razvila tri nova polja raketnih silosa, uključujući jedno u blizini Lop Nura, dok izvješća ukazuju na proširenje 65 od 99 postrojenja povezanih s proizvodnjom projektila. S oko 600 nuklearnih bojevih glava, Kina brzo povećava svoje zalihe, nadmašujući druge zemlje po tempu rasta. Baza Lop Nur ostaje ključni simbol kineske vojne ambicije. Stručnjaci upozoravaju da njezin razvoj, zajedno s nuklearnim i svemirskim programima, mijenja globalnu ravnotežu snaga.