Federacija BiH ubrzava aktivnosti na pripremi izgradnje mreže brzih cesta koje će u onim područjima entiteta kroz koja ne prolazi koridor Vc donijeti potpuno novu dimenziju prometne uvezanosti, pozicionirajući gradove i općine na mrežu prometnih pravaca uvezanih s onim europskim. Osim zapadne Hercegovine, u kojoj se trenutačno radi na nekoliko sekcija brze ceste od Mostara do Gruda, fokus će u idućem razdoblju biti i na Unsko-sanskoj županiji, prostoru okrenutom izvozu.
Detalji projekta
Riječ je o kapitalnom projektu brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH, a ovih dana Federalno ministarstvo okoliša i turizma stavilo je na uvid javnosti dopunjenu studiju utjecaja na okoliš za projekt izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH, dionicu Ćoralići – Velika Kladuša – granica s RH, u dužini od 27,7 km. Spomenuta brza cesta se preko mreže cestovne infrastrukture USŽ-u i FBiH povezuje s koridorom Vc i cestovnim pravcima u Republici Hrvatskoj, piše Vecernji.ba. Početak predmetne prometnice je na spoju iste s planiranom obilaznicom Bihaća, a kraj je u zoni graničnog prijelaza Maljevac. Što se tiče predmetne dionice, njezin početak je u Ćoralićima u Cazinu, a završetak u zoni graničnog prijelaza Maljevac. Inače, početkom godine završen je idejni projekt za kompletnu trasu brze ceste od Bihaća do granice s RH, u ukupnoj dužini od gotovo 46 kilometara, podijeljenu u tri dionice. Ovim projektom JP Autoceste FBiH potvrđuje jasno opredjeljenje da, osim izgradnje autocesta, sustavno razvija i mrežu brzih cesta kao prometnica višeg ranga, s ciljem ravnomjernog infrastrukturnog razvoja Federacije BiH, uključujući i najzapadniju županiju. Brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH predstavlja strateški važan infrastrukturni pravac koji će unaprijediti povezanost Krajine s Republikom Hrvatskom i Europskom unijom, povećati sigurnost prometa te doprinijeti gospodarskom razvoju ovog dijela Federacije BiH, naglasili su iz Autocesta Federacije BiH. Prva dionica Bihać – Cazin dužine je oko 17,9 km; početak trase ove dionice predviđen je kao spoj brze ceste s obilaznicom Bihaća, deniveliranom kružnim raskrižjem, dok je završetak planiran u naselju Ćoralići, neposredno prije Cazina. Na ovoj dionici planirana su tri mosta/vijadukta (dvostruki), ukupne dužine oko 2446 m, dva tunela (dvocijevna), ukupne dužine oko 2240 m te dvije petlje. Druga dionica Cazin – Šumatac (dužine je oko 14,3 km), počinje u naselju Ćoralići, a završava u naselju Šumatac. Na ovom dijelu planirana ja gradnja 6 mostova/vijadukata (dvostruki), ukupne dužine oko 2591 m, jednog dvocijevnog tunela dužine oko 1127 m te dvije petlje. Dionica Šumatac – Velika Kladuša – granica RH, dužine oko 13,4 km, treći je dio strateški značajnog projekta; trasa počinje u naselju Šumatac na području općine Velika Kladuša, a završava na graničnom prijelazu Maljevac, u neposrednoj blizini šire gradske zone. Na ovoj dionici planirana je gradnja čak 7 mostova/vijadukata (dvostruki), ukupne dužine oko 2866 m, dva tunela (dvocijevna), ukupne dužine 1150 m, te tri petlje, kao i čvorišta Maljevac.
Značaj za gospodarstvo
Građani Unsko-sanske županije s nestrpljenjem iščekuju početak realizacije projekta od strateškog značaja za brzinu i učinkovitost prometne uvezanosti, ali i uz nezaobilaznu dodatnu vrijednost za gospodarstvo, čija izvozna aktivnost u značajnoj mjeri ovisi o blizini i pristupačnosti tržišta Europske unije, piše Vecernji.ba. Naravno, ovu tematiku valja promatrati i kroz prizmu osposobljavanja većeg broja graničnih prijelaza za prijevoz roba koje podliježu inspekcijskom nadzoru, što bi, očekivanja su, u značajnoj mjeri osnažilo konkurentnost gospodarstva ne samo ove županije već i BiH u cjelini.