Tihomil Matković

'Sad je nužno da nam je u fokusu budućnost prostora'

'Sad je nužno da nam je u fokusu budućnost prostora'
23.09.2023.
u 10:23
Pogledaj originalni članak

Predsjednik je Društva arhitekata Zagreba od 2017. godine, a u povodu trećeg izdanja sajma ArhiBau, koji se održava sljedećega tjedna, s Tihomilom Matkovićem razgovarali smo o sadržaju i ciljevima manifestacije, ali i o aktualnoj situaciji u urbanizmu metropole. ArhiBau najveći je sajam arhitekture i graditeljstva u regiji, središnji dio mu je trodnevna stručna konferencija "Prostori budućnosti/budućnost prostora", a ove je godine povezan s još četiri srodne manifestacije, koje su posvećene dizajnu, umjetninama, namještaju i uređenju interijera te ugostiteljsko-hotelijerskoj opremi. Stoga će se od idućega utorka do nedjelje, uz ArhiBau, na površini od 18.000 kvadrata na Velesajmu moći obići i Ambienta, Hotel&Gastroteh, Art Zagreb te Design Week.

Kako je došlo do tog udruživanja i što sve posjetitelje očekuje od 26. rujna do 1. listopada na Velesajmu?

Objedinili smo četiri sajma i jedan festival, što je novi set okolnosti koji je zapravo proširio publiku. Ali na srodnu publiku jer se naš dio graditeljstva i arhitekture povezuje s dizajnerima koji su dio Zagreb Design Weeka, s umjetnošću kao dijelom Art Zagreba te s proizvođačima namještaja, odnosno Ambientom. Sve će se odigrati u osam spojenih paviljona Velesajma, što je prostor koji ima strašno velike potencijale za budući razvoj i Novog Zagreba i cijele metropole, s jako dobrim komadima arhitektonske baštine koje bi trebalo zadržati, ali i mogućnostima za nove izgradnje na mjestima gdje toga nema. Jedna od stvari koje želimo pokrenuti je i razgovor o budućnosti Velesajma te o kvalitetnom razvoju za potrebe cijeloga grada.

Dolaze predstavnici pet doista vrhunskih svjetskih arhitektonskih ureda, kao i cijeloga niza hrvatskih, ali i brojni drugi predavači iz šire struke. Razgovarat će se o gradnji, investiranju, sanaciji nakon potresa, o vrhunskoj arhitekturi u domaćim i globalnim okvirima te o tome kamo vodi njezina budućnost. Među važnijim sudionicima svakako je Atelier Ten, doista velika tvrtka u sferi projektiranja koja je sagradila pola Singapura, pa i sudjelovala u poznatom projektu gradskih vrtova u tamošnjem zaljevu. U istom je bloku i zagrebački developer Neven Mikec pa ćemo diskutirati i o tome kako strana promišljanja koja sadrže i znatnu komponentu održivosti, bez koje danas praktički nema daljnjeg razvoja prostora arhitekture, možemo integrirati u naše projekte. Stiže nam i Nigel Thorne, engleski krajobrazni arhitekt koji se bavi velikim gradskim projektima u Londonu. Ondje su u sklopu krajobraznog uređenja zapravo radili urbane obnove, što je važna tema za Zagreb, pogotovo nakon potresa, gdje nismo napravili dovoljno velike iskorake. O tome ćemo razgovarati i na okruglom stolu sa zagrebačkim i hrvatskim prostornim planerima. Među sudionicima su i njemački Raumlaborberlin i belgijski Rotor Collective, uredi koji se, među ostalim, bave mogućnostima recikliranja u arhitekturi, te nizozemska Antala, u kojoj su, primjerice, jako dobri u korištenju održivih materijala poput drveta.

Uz međunarodno priznata imena okupit će se i vodeći domaći arhitekti, urbanisti, građevinari...

S nama će biti niz hrvatskih, pretežito nagrađivanijih ureda i arhitekata koji će prezentirati svoja recentna ostvarenja, poput Nekoliko i NFO, autorskoga tima projekta Moje mjesto pod suncem ili pak Siniše Bodrožića, koji potpisuje ovoga proljeća otvorenu XII. gimnaziju u Zagrebu. Prvi dan konferencije organiziramo i panel-diskusije na kojima će sudjelovati i predstavnici javne uprave, a jedan od predavača je i rektor Zagrebačkog sveučilišta Stjepan Lakušić, koji će govoriti o tome kako znanost i obrazovanje mogu pridonijeti održivom razvoju, odnosno onome što danas zovemo otvoreni grad. A nadam se da ćemo pritom nešto čuti i o razvoju zone sveučilišnog kampusa, koji krene pa stane, a sad je valjda opet trenutak da krene. Nakon svakog predavanja imat ćemo razgovor na kojemu ćemo šire otvoriti temu, a kasnije je predviđeno i da se u paviljonima družimo s izlagačima u malo opuštenijoj atmosferi. Usto će se nakon 20 sati na vanjskom prostoru nastavljati s festivalom, na čijem su programu i koncerti, pa očekujemo da će biti zabavno.

Konferencija je nazvana "Prostori budućnosti/budućnost prostora", što to podrazumijeva?

Prema svim istraživanjima, zapravo ispada da su prostori budućnosti veliki gradovi, odnosno da će samo oni populacijski rasti, a sve ostalo padati. To je strašno opasno pa je naš zajednički zadatak promijeniti teze istraživanja i preokrenuti ih u ujednačeni razvoj prostora. Jer budemo li se samo koncentrirali na velike gradove, nastat će sve vrste preopterećenja. S druge strane moramo znati da distribucijom gradova distribuiramo i stanovništvo, proizvodnju hrane te sve ostale komponente koje su nam potrebne u održivom razvoju. Mi danas tek postajemo svjesni koliko je opasna gusta izgradnja u gradovima, kada, primjerice, dođe do poplave jer voda više nema kamo otići. Svakako što više trebamo razgovarati o toj temi i promijeniti pokazatelje istraživanja, usmjeriti ih u drugom pravcu koji će biti pozitivan.

Koji je cilj konferencije?

Cilj je da na jednome mjestu okupimo sve dionike struke, među ostalima arhitekte te građevinske, strojarske i elektroinženjere, ali i sve ostale koji se bave prostornim planiranjem, projektiranjem ili gradnjom. Uključeni su i sudionici koji se bave razvojem prostornih planova ili sudjeluju u izradi studija, što je širok sektor mogućih zanimanja. Zato nam nije tema samo prostor budućnosti, to je ono što oduvijek radimo, već razmišljamo i o mogućim budućnostima prostora jer on nije neiscrpan. Akademija arhitektonske umjetnosti i znanosti već je sada iznijela bojazan o budućnosti prostora uz more zbog intenzivnog razvoja turizma. No postoji i kontrabojazan da nepopularna područja u Hrvatskoj u potpunosti gube stanovništvo, primjerice Banovina, jer kada krenemo prema granici s BiH, prostori su sve napušteniji. Banovina je golem prostor, a ima stanovnika kao dva novozagrebačka naselja i takav broj svakako nije dobar put prema održivom razvoju Hrvatske. Moramo razmišljati o ujednačenom razvoju, što je također jedna od tema konferencije.

Kakva je trenutačna situacija u arhitekturi i urbanizmu Zagreba?

Prije nekoliko smo godina zapravo otvorili priču sa "zagrebačkim Manhattanom", a onda i sa situacijom oko tadašnjih izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana koje nisu trebale donijeti ništa novo, već, štoviše, pokvariti. Danas smo u situaciji da ponovno trebamo promijeniti GUP, a konačne izmjene očekujemo kroz godinu dana. Nažalost, nije se dogodilo ono što smo priželjkivali, donošenje novog GUP-a, jer to iziskuje dosta vremena, no zasigurno nam predstoji izrada potpuno nove prostornoplanske dokumentacije te se iskreno nadam da kolege u Zavodu za prostorno uređenje rade na tome. Novi prostorni plan Zagreba znači da moramo potpuno nanovo istražiti sve segmente koji se odnose jednako na demografiju kao i na gospodarstvo i promet te sve ostale čimbenike koji su se dosta promijenili u odnosu na podloge iz kojih je izišao prethodni GUP, što je bilo kasnih devedesetih godina prošlog stoljeća. Od tada je bilo i zdravstvenih i ratnih kriza, a sada su tu i klimatske promjene. Sve to dovodi do promjena u prostornom planu, a mi moramo pratiti taj razvoj te planirati tako da sve što napravimo bude održivo, što prostorno što kvalitetno. Kada govorimo o kvalitetnoj arhitekturi, bilo bi dobro da što više novih zgrada gradimo putem kvalitetnih nabava, a jedini način da do toga dođemo jest napraviti javno arhitektonsko-urbanistički natječaj. Mislim da taj koncept treba dalje razvijati, a ne smanjivati njegovu ulogu. Jer budemo li umanjili kvalitetu arhitekture, kad-tad ćemo umanjiti kvalitetu prostora, a onda i života u njemu. Stoga prostor oko nas mora biti i ugodan i kvalitetan, a to pak mora biti rezultat kvalitativnog, ne samo financijskog kvantitativnog natjecanja.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.