U Kreševu postoji anegdota o ženi iz Vranaka koju su pitali što bi napravila kada bi imala kilogram zlata. Bez puno razmišljanja odgovorila je da bi ga prodala, kupila željezo i podijelila ga u selu tako da svatko ima što raditi. Promišljanje neznane kreševske poduzetnice zapravo najbolje oslikava karakter poduzetnika u Kreševu, ponajprije njihovu radišnost, tradiciju na kojoj počiva većina proizvodnih tvrtki u ovom mjestu, ali i želju da se u napredak uključi cijela zajednica. Kada se sve spoji, dobije se gospodarstvo Kreševa, srednjobosanske općine bogate povijesti i tradicije rudarenja i obrade ruda, prije svega željeza, koja ima tek nekoliko tisuća stanovnika i 1132 zaposlena. Iako je jedna od najmanjih općina u Srednjobosanskoj županiji, Kreševo u značajnom postotku, s gotovo 20 posto, puni županijski proračun, a s Vitezom ostvaruje 50 posto prihoda u ovoj županiji. Prema riječima načelnika Kreševa Borisa Marića, iznos ostvarenog izvoza premašio je 68 milijuna KM.
Struktura poduzeća
"Po jednom zaposlenom u Kreševu imamo vrijednost izvoza od 53.194 KM, a po glavi stanovnika 12.901 KM, što Kreševo svrstava među najveće izvoznike u BiH u odnosu na broj stanovnika", kaže nam načelnik Kreševa. Strukturu samih poduzeća i ono što proizvode predstavio nam je predsjednik Udruge poslodavaca Tihomir Perić. "U Kreševu imamo 152 registrirane tvrtke, od kojih je 70 obrtničkih. Njih 85 posto bavi se proizvodnjom", kaže predsjednik Udruge poslodavaca Kreševa, koja je prije godinu dana obnovila rad. Osim velikih tvrtki, kao što su one u vlasništvu obitelji Stanić, koje su dio Stanić grupacije, EPS Laštro i Metalos d. o. o., kreševsko gospodarstvo čine i mali obrtnici u čijim se radionicama spajaju tradicionalno i moderno i u kojima nastaju proizvodi koji osvajaju svijet. Što se sve u Kreševu proizvodi i što sve u njihovim proizvodnim pogonima možete dobiti, pitali smo predsjednika Udruge poslodavaca Tihomira Perića.
"Ako gradite kuću ili gospodarski objekt, možete kupiti gotovo sve osim crijepa, ali zato nudimo lim kao zamjenu, dakle, razne građevne i izolacijske materijale, žbuku, alate i sve vrste ograda. Kada se umorite, imamo peke i roštilje, vodu i sokove uz koje ćete se osvježiti. Za svojeg limenog ljubimca u Kreševu možete nabaviti dijelove i autopresvlake, a Kreševljaci su zaslužni i za sigurnost u prometu jer proizvodimo prometne znakove, zaštitne ograde i mreže za zaštitu od klizišta. Svoje proizvode pakiramo u kartonsku ambalažu koju sami proizvodimo. Zahvaljujući novoj tvrtki Joma imamo i cijeli asortiman proizvoda od plastike, uključujući plastiku koja se koristi u farmaceutskoj industriji, a koju jedini proizvodimo u regiji", odgovor je koji smo dobili, uz napomenu da se svih proizvoda koje stvaraju kreševski poduzetnici nije lako sjetiti na prvu.
Ono što Kreševljaci nikada ne zaboravljaju i čemu se uvijek vraćaju, utemeljeno je na tradiciji kreševskih kovača. Jednu od kovačnica, Obrt Kraljević, od oca je preuzela Dijana Biletić, pokazujući tako da je duh kreševske poduzetnice iz Vranaka koja bi zlato mijenjala za željezo itekako živ. Dijana Biletić jedina je žena koja vodi kovačnicu na ovim prostorima, a vrlo vjerojatno i u BiH, te jedina predsjednica Obrtničke komore, one Srednjobosanske županije. Kovačnicu koju je naslijedila njezin je otac pokrenuo 1984. godine. Njihovi proizvodi, alati, peke i roštilji, osvojili su svijet te stigli do Australije, Novog Zelanda i Južne Koreje.
"Tradicija je temelj na kojem poslujemo, ali da bismo odgovorili zahtjevima tržišta, moramo uvesti nove tehnologije s pomoću kojih možemo povećati proizvodnju, poput novih preša. Većina nas obrtnika radi upravo tako, spajamo tradiciju i moderne tehnologije, i to je spoj koji se pokazao uspješnim", kaže nam Dijana Biletić, vlasnica Obrta Kraljević, jedne od kovačnica po kojima je Kreševo prepoznatljivo. Alati koje proizvode dio su ponude poznatog hrvatskog trgovačkog lanca Pevex, a nama je ostalo u zraku lebdjeti pitanje što se to peče ispod peke iz Kreševa u Australiji ili Južnoj Koreji. Dok čekamo odgovor, u Welding Liješniću, još jednoj uspješnoj gospodarskoj priči iz Kreševa, pripremaju se za montažu velike proizvodne hale u Širokom Brijegu. "Proizvodimo metalne konstrukcije za hale i druge objekte te sve vrste željeznih ograda koje radimo po narudžbi. Posao smo pokrenuli prije nekoliko godina, a izvozimo u Hrvatsku, Austriju i Švicarsku, koja nam je najveće tržište. Posla ima, onaj tko želi i zna raditi, može od svojeg rada ovdje živjeti. Problem nam je nedostatak radne snage. Nažalost, bravari se više ne školuju u Kreševu jer nije bilo zainteresiranih za upis. To nam stvara golem problem jer bravari mogu u Kreševu lako do posla, samo da se odluče upisati i završiti ovaj zanat", kaže Dario Liješnić, vlasnik tvrtke koja se, kao što joj i ime govori, bavi zavarivanjem i spajanjem željeza, stvarajući konstrukcije za buduće objekte te ograde koje su funkcionalni ukrasi u mnogim domovima, hotelima, poslovnim objektima i dvorištima. Kreševski su poduzetnici, kazuju nam, voljni stipendirati učenike obrtničkih škola i ponuditi im posao, samo da se odluče za zanimanja koja su im potrebna, prije svih bravare i CNC operatere.
O nezaposlenima u Kreševu nerado govore, sve su saželi u jednu rečenicu koja se lako može preslikati i na mnoge druge sredine s razvijenim gospodarstvom: "Posla u Kreševu nema samo za one koji ga ne žele!" Drukčiji odgovor ni ne možete dobiti u općini koja radnu snagu mora uvoziti. "Između 30 i 40 posto zaposlenih u Kreševu dolazi iz drugih općina – Kiseljaka, Fojnice, Sarajeva, Visokog i Konjica. Svima njima smo blizu jer imamo izlaz na autocestu i puno bolje ceste. Problem prometne izoliranosti odavno je iza nas, danas nam je problem nedostatak radne snage i neusklađenost obrazovanja s potrebama tržišta rada", kaže nam predsjednik Udruge poslodavaca Kreševo Tihomir Perić.
Uzajamna pomoć
Osim tradicije i radišnosti, kreševske poduzetnike pitali smo i u čemu je tajna njihova uspjeha i razvoja koji je baziran isključivo na proizvodnji.
"Tajna je u suradnji koju imamo i uzajamnoj pomoći. Prije svega, općinske vlasti uvijek su nam na usluzi i osiguravaju nam sve što je u njihovoj moći za pokretanje posla. Sami poduzetnici vuku jedni druge, nadopunjujući međusobno ponudu. Velike tvrtke poput Stanića, Laštre i Metalosa imaju svoje mjesto, ali nimalo nisu nevažni ni obrti koji nude nešto jedinstveno. Primjerice, u obrt možete doći s vijkom koji vam nedostaje i oni će vam ga izraditi, tako da nećete lutati i tražiti ga danima. To je ta prednost obrta koju Kreševo ima i kojom smo osvojili i domaće i tržišta diljem svijeta, od Europske unije do Amerike i Australije", odgovor je koji smo dobili. Formulu za uspjeh kreševski su poduzetnici pronašli. Primjenjuju je odgovorno, ne želeći svojim poslovanjem ugroziti okoliš ni prirodu, vodeći računa o razumnom korištenju resursa, uključujući i obnovljive izvore energije. Tako se, osim javnih institucija i hotela, koje su također izgradili domaći poduzetnici, i na proizvodnim halama sve češće mogu vidjeti solarni paneli uz koje se, djelomičnim korištenjem sunčeve energije, smanjuju troškovi, a ušteđeni novac ulaže u proizvodnju.