Stanovnici nekih država Europske unije skloniji su online kupnji. U infografici je tako prikazano da su tijekom 2024. stanovnici Nizozemske obavili najviše kupnji na internetu (87%), dok su na drugom mjestu stanovnici Irske (86%), a zatim slijede Skandinavci - Švedska i Norveška.
Budućnost trgovine
Hrvatska se nalazi ispod prosjeka s 52 posto stanovnika koji kupnju obavljaju na internetu. Prema ovom istraživanju, Bosna i Hercegovina je na začelju liste s 35 posto stanovnika koji su tijekom prošle godine kupovali iz udobnosti vlastitog doma. Iza nje se nalazi Crna Gora s 24 posto i Kosovo s 18 posto.
Kada je riječ o zemljama regije, iz grafike je vidljivo da je online kupnji u Sloveniji sklono 54 posto stanovništva, dok u Srbiji taj postotak iznosi 48. Talijani su, sudeći prema brojkama, i dalje skloniji tradicionalnoj kupnji u trgovinama te je postotak onih koji se odlučuju na online kupnju u ovoj zemlji 42 posto, za razliku od Njemačke, gdje iznosi 67 posto, te Francuske, gdje većina stanovnika radije kupuje na online platformi, njih čak 69 posto. Da raste broj stanovnika Bosne i Hercegovine koji kupuju na internetu, pokazalo je prošlogodišnje regionalno istraživanje kompanije Visa, koje navodi kako su odjeća i obuća najčešće kupovani artikli na internetu. Rastuća popularnost kupnje na internetu rezultat je želje potrošača da uštede vrijeme, povećaju sigurnost i udobnost. Prema rezultatima spomenutog istraživanja, broj onih koji kupuju na internetu porastao je za polovinu u odnosu na 2020. godinu te je prošle godine iznosio 86%, dok je prije samo četiri godine iznosio 56%, što upućuje na značajan rast i digitalizaciju potrošnje. Ovo povećanje dodatno je potaknuto željom za besplatnom dostavom i pristupom većem izboru proizvoda, što utječe na ubrzani razvoj digitalne ekonomije u Bosni i Hercegovini, ali i drugim zemljama regije, pokazalo je istraživanje Visa Pulse. Promjene u navikama potrošača postale su evidentne kada je riječ o učestalosti kupnje na internetu. Trećina ispitanika kupuje na internetu nekoliko puta mjesečno (31%), veći postotak potrošača to čini više puta godišnje (38%), dok njih 8% kupuje online nekoliko puta tjedno. S druge strane, 13% sudionika ankete kaže kako prije nije izvršilo kupnju klikom, a 10% njih ima ovakva iskustva jednom godišnje ili manje. Ovi podaci rasvjetljavaju kako su se građani Bosne i Hercegovine prilagodili novim trendovima, ali i kako su navike još u fazi evolucije. Uz to što sve više kupuju na domaćim internetskim stranicama, stanovnici Bosne i Hercegovine ne libe se naručivati iz inozemstva. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, u prvih devet mjeseci ove godine vrijednost ocarinjene robe koju su naručile fizičke osobe na internetu je 2,8 milijuna KM.
Vrijednost robe
Riječ je samo o pošiljkama vrijednosti veće od 300 KM koje su fizičke osobe naručile od pravnih osoba, odnosno vrijednost robe iznad 90 KM, koje su fizičke osobe naručile od druge fizičke osobe iz inozemstva. Dakle, riječ je o pošiljkama koje podliježu carinjenju i koje su ocarinjene u poštanskom prometu, pri carinskim referatima u Banjoj Luci, Mostaru i Sarajevu u devet mjeseci ove godine. Stvarni broj pošiljki iz inozemstva značajno je veći. Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruge građana "ToPeeR" Doboj, nedavno je za Nezavisne novine istaknula kako u BiH postoji i trgovina preko Facebook stranica koje nigdje nisu registrirane. Ovo područje, barem kada je u pitanju Federacija BiH, trebalo bi se urediti stupanjem na snagu novog zakona o trgovini.