Novo izvješće koje ruski propagandni portal Ribar označava kao ozbiljnu sigurnosnu prijetnju potvrđuje ranije pisanje Detektora, ali i baca novo svjetlo na prirodu funkcioniranja i metode širenja manipulativnog utjecaja koji utječe i na Bosnu i Hercegovinu.
U izvješću tvrtke za sigurnosna rješenja „Alto Intelligence“, Ribar je opisan kao više od propagandnog portala, tj. prijetnja ne samo u kontekstu dezinformacija, već i u infrastrukturi koja omogućuje da se njihov način interpretacije događaja brzo proizvede, lokalizira i distribuira na više jezika i u više regija, uključujući Balkan.
Ruski portal Ribar ima službenu podršku Kremlja i prvenstveno širi svoje tekstove i analize putem aplikacije Telegram. Osnivač portala, Mihail Zvinčuk, pod sankcijama je EU i Ujedinjenog Kraljevstva, a Sjedinjene Države nude nagradu do 10 milijuna dolara za informacije o zaposlenicima i suradnicima njegove medijske organizacije, prenosi N1.
Fisherman opisan kao "Napredni uporni manipulator"
Autori izvješća, španjolska tvrtka "Alto Intelligence", koristeći izraz "Napredni uporni manipulator" (APM) ili "Napredni uporni manipulator" za opis Fishermana, objašnjavaju da takav agent "oblikuje okruženje u kojem institucije, tvrtke, regulatori, investitori, mediji i sigurnosni akteri interpretiraju događaje, mnogo prije nego što se pojavi bilo kakva pojedinačna tvrdnja".
"Prije nego što tvrtka, imovina ili operativno okruženje dospije u javnu sferu, okvir je možda već bio posijan i lokaliziran u mrežama", navodi se u izvješću. Iz toga slijedi da je jedna od najvažnijih sposobnosti Fishermana njegova sposobnost da bude percipiran kao pouzdan izvor informacija, navodi se u izvješću.
Komentirajući nalaze izvješća, Nejra Veljan, istraživačica Atlantske inicijative iz Bosne i Hercegovine, objasnila je Detektoru da manipulacija informacijama ne mora uvijek biti utemeljena na potpuno izmišljenim informacijama.
„Stvarni događaj može se selektivno prezentirati, izvući iz konteksta, povezati sa širim geopolitičkim narativom i zatim ponavljati kroz različite kanale sve dok određena interpretacija ne počne izgledati kao općeprihvaćeno objašnjenje događaja“, objašnjava Veljan.
Godinama aktivan u BiH
Ribar je godinama aktivan u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, a na svom kanalu posvećenom regiji pod nazivom Balkanar analizira lokalne političke događaje kroz prizmu proruskih narativa o budućnosti Balkana.
Detektor je u više navrata pisao o Ribaru, njegovom osnivaču i vrsti informacija i dezinformacija koje objavljuje putem lokalnog kanala Balkanar. Između ostalog, Detektor je otkrio da je Ribar, u suradnji s entitetskim vlastima, pokušao otvoriti novinarsku školu u Republici Srpskoj, iako su ovaj medij i njegov voditelj Mihail Zvinčuk podložni sankcijama Europske unije zbog širenja propagande.
„Bosna i Hercegovina je izravno uključena u ovaj informacijski prostor. Balkanar kontinuirano prati događaje iz BiH, a sam Ribar je predstavlja kao dio svog regionalnog ekosustava. Zato je BiH ne samo moguća buduća meta ove infrastrukture. BiH je već jedno od područja o kojima proizvodi i distribuira sadržaj“, objašnjava Veljan.
Prema njoj, BiH ima ozbiljan nedostatak jer je Europska komisija u svom izvješću za 2025. izričito navela da Bosna i Hercegovina nema sveukupnu procjenu ili politički okvir za hibridne prijetnje te pozvala na jačanje kapaciteta za odgovor na manipulaciju i uplitanje stranih informacija.
Širenje panike zbog mogućeg novog sukoba na Balkanu
Ribar je također u nekoliko navrata sudjelovao u širenju panike zbog potencijalnog novog sukoba na Balkanu, gdje političke stavove zauzimaju Moskva i vlasti u Republici Srpskoj. Posljednji ozbiljan pristup takvom narativu dogodio se tijekom naloga za uhićenje Milorada Dodika, kada je Ribar tvrdio da se „regija gura u eskalaciju“.
Unatoč sankcijama, BIH je više puta dopustila Zvinčuku ulazak na svoj teritorij, uključujući i tijekom prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske 2025. godine.
Ribarovi zaposlenici protjerani iz Češke
S druge strane, Ribarovci su 22. rujna 2026. protjerani iz Češke, nakon što su ih otkrili istraživački novinari medijske kuće "Seznam Zprávy".
Kako su novinari te medijske kuće otkrili, dvije osobe su u ime Ribara putovale u europske zemlje, uključujući Bosnu i Hercegovinu, te snimile film u kojem su sa sugovornicima raspravljale o euroskepticizmu i odnosu Europe s Rusijom. Novinari su također identificirali producenta filma, Borisa Dvorkina, koji je, prema "Seznamu Zprávy", povezan s ruskim obavještajnim strukturama.
Ribar spominje više od 140 tvrtki
U izvješću "Alto Intelligencea", Ribar je prepoznat kao mreža usmjerena na tvrtke koje uključuje u svoj narativ. Izvješće identificira više od 140 tvrtki koje Ribar spominje u svojim analizama, a sve su uglavnom povezane s obranom, energetikom, financijama i tehnologijom.
Kako je Detektor utvrdio svojim pregledom kanala Balkanar, Ribar je bio uključen u nekoliko navrata je pokazao interes za obrambenu industriju u Bosni i Hercegovini.
U kolovozu 2026., koristeći slučaj pokušaja prijevare protiv bosanskohercegovačke tvrtke obrambene industrije „Igman“, kanal je skrenuo pozornost na „ozbiljne ranjivosti unutar bosanskih tvrtki u obrambenom sektoru“.
„Igman“ se također našao u središtu pozornosti tijekom problema s barutom 2025. godine, kada je Ribar predstavio obustavu izvoza baruta iz Srbije u Bosnu i Hercegovinu kao pozitivnu vijest.
„Manipulacija informacijama više se ne smatra samo problemom medija, novinarstva ili političke komunikacije.“ Tvrtke koje se bave sigurnosnim rizicima počinju to tretirati kao problem koji može utjecati na ugled tvrtke, investicije, kritičnu infrastrukturu, energetiku, financije, obrambeni sektor i proces donošenja odluka“, kaže Nejra Veljan.
Ona također procjenjuje da postoji promjena u percepciji problema.
„Manipulacija informacijama sve se više tretira kao komponenta šire sigurnosne izloženosti, a ne samo kao problem netočnih informacija na društvenim mrežama“, tvrdi Veljan.
Pratio događaje nakon smrti Ratka Mladića
Ribar u posljednje vrijeme intenzivno prati događaje u Bosni i Hercegovini nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Prilikom izvještavanja o vijestima, poput izvještaja o veličanju Mladića od strane dužnosnika u Republici Srpskoj, Ribar se oslanjao na narativ o „pritisku Sarajeva na Srbe“, opisujući Mladića kao „simbol otpora“ tijekom ratova 1990-ih.
Izvješće tvrtke „Alto Intelligence“ sugerira da se ovaj i slični primjeri, koji imaju regionalni značaj, oblikuju i plasiraju na svoje druge kanale koji su prilagođeni drugim jezicima i društvenim mrežama. situacije, ali promovirajući istu naraciju.
Prema njihovoj analizi, mreža širi poruku sinkrono i kroz obrasce koordinacije unutar kratkih vremenskih intervala nakon prilagodbe različitim publikama.
"Nedostaje nam sustav"
Jedna od problematičnih Ribarovih sposobnosti jest ta što se može brzo aktivirati oko određenih događaja i brzo prilagoditi postojeće narative novom događaju, navodi se u izvješću.
"Stoga bih rekla da problem nije samo nedostatak svijesti o jednoj mreži poput Ribara. Nedostaje nam sustav koji bi kontinuirano povezivao ono što vide istraživači, novinari, provjeravači činjenica, sigurnosne institucije, akademska zajednica i organizacije civilnog društva", navodi Veljan.
Zaključuje da ako se prate samo pojedinačne dezinformacije i samo kada se pojavi kontroverzna objava, reakcija će uvijek kasniti te da je stoga potrebno pratiti kako se narativ pojavljuje, tko ga stavlja na prvo mjesto, tko ga lokalizira, koliko se brzo kreće između jezika i platformi, tko ga pojačava i kada iz marginalnog prostora ulazi u politički ili medijski mainstream.