Čelnik bosanskohercegovačkih Srba Milorad Dodik ponovno je postao tema Vijeća sigurnosti UN, a prava meta je visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt i pokušaj da se ograniči, a zatim i okonča međunarodna supervizija u toj zemlji. Na zahtjev Rusije, iza zatvorenih vrata na East Riveru najutjecajnije zemlje svijeta raspravljale su o sudskoj presudi čelniku Republike Srpske i odluci da ga tamošnje Središnje izborno povjerenstvo makne s pozicije predsjednika Republike Srpske, što je već izazvalo dosta razloga za brigu, piše Večernji list BiH.
O tome je prethodno razgovarao, barem po tumačenju srbijanskoga ministra vanjskih poslova Marka Đurića, s američkim državnim tajnikom Marcom Rubijem. - Tražili smo potporu SAD-a za pitanja koja su nama važna - razumijevanje za poteškoće s kojima se suočavamo u vezi s presudom protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika - rekao je Đurić. Iz State Departmenta, međutim, nisu eksplicitno naveli kako je tema bio i Dodik, ali jesu kako Sjedinjene Američke Države očekuju da napetosti deeskaliraju na području Kosova i Bosne i Hercegovine. Što bi se moglo zaključiti i da se posve pouzdano razgovaralo o političkoj sudbini Dodika.
Ozbiljno upozorenje
Zanimljivo je, međutim, bilo primijetiti kako iz Washingtona u ovoj objavi, niti bilo kojoj drugoj, uopće nisu komentirali presudu Suda Bosne i Hercegovine o jednoj godini zatvora i šest godina zabrane političkoga angažiranja Milorada Dodika. Što je bilo nezamislivo prije nekih pola godine dok je još uvijek "jahala" stara demokratska administracija. Za svaki Dodikov potez stizale su osude. Sada to posve izostaje. Što ne znači da je njegova pozicija nešto bitno bolja u SAD-u, nego više govori o općoj nezainteresiranosti SAD-a za bavljenje mikromenadžmentom i miješanjem u svaku pojedinačnu odluku u BiH. No, da se Dodik nalazi visoko na popisu prioriteta Moskve, govori upravo podatak o organiziranju zatvorene sjednice Vijeća sigurnosti. Takav zahtjev potvrdio je i Peking, koji se također u ranijim istupima o stanju u Bosni i Hercegovini redovito protivio nastavku međunarodnog tutorstva. Moskva ide toliko daleko da ovaj pokušaj Dodikova sklanjanja ocjenjuje prijetnjom za stabilnost i sigurnost Bosne i Hercegovine. A odgovornost za to prebacuje na njemačkog političara na čelu međunarodne uprave nad BiH Christiana Schmidta koji se od ponedjeljka službeno nalazi na godišnjem odmoru.
- Ako situacija izmakne kontroli, upravo oni (međunarodna uprava i Zapad) snosit će odgovornost za to. Upravo zato za BiH je došao trenutak istine jer nakon toga može uslijediti točka bez povratka - upozorili su iz ruskog Veleposlanstva. - Ili će dokazati da je zaista pravna demokratska zemlja i odbaciti politiziranu presudu predsjedniku Dodiku, koja je progurana pod zapadnim pritiskom, ili će se svrstati u red Moldavije, Rumunjske, Francuske, Njemačke, Austrije, SAD-a, u biti cijelog kolektivnog Zapada, gdje licemjerno i bahato koriste agencije za provođenje zakona u svrhu uništavanja svojih oponenata. Nije nepoznato da Rusija osporava mandat visokog međunarodnog predstavnika. Ne personalno samo Schmidta nego i cijeli koncept nastavka utjecaja Zapada na Bosnu i Hercegovinu. Oni su prije četiri godine nudili opciju da se podrži izbor visokog predstavnika, ali uz uvjet da mu se mandat ograniči na jednu godinu te ukinu široke bonnske ovlasti. Upravo je, koristeći tu mogućnost, Schmidt pod utjecajem bivšeg američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja, izmijenio Kazneni zakon, napravio stupicu u koju se Dodik uhvatio. A to je da će kazneno odgovarati svatko tko ne provede njegove odluke. Iako je jučer platio kaznu kako ne bi otišao u zatvor, a to je u BiH moguće napraviti, čelnik RS-a ne miri se s isključivanjem iz politike. Najavio je organiziranje referenduma u entitetu RS, na kojemu bi zatražio svojevrsno priznanje od svog naroda nasuprot progonu političkog bošnjačkog Sarajeva i "srbofobnih" stranaca. O tome će upravo biti riječi na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske. Njezin predsjednik Nenad Stevandić najavio je njezino održavanje. S dvije glavne točke dnevnog reda. Prva točka obuhvaća informaciju o drugostupanjskoj presudi te odluci Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) o Miloradu Dodiku, dok bi druga točka bila posvećena raspisivanju referenduma, što dodatno komplicira političku situaciju.
Čović traži deeskalaciju
Osuda Dodika, očekivano, podigla je temperaturu. Očekivano je i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović pozvao na smanjenje političkih napetosti i "pomirenje" među ključnim političkim akterima. Istaknuo je kako je važno da svi predstavnici političkih stranaka u BiH, bez obzira na njihove različite stavove, sjednu za stol i pokušaju pronaći rješenja koja će pomoći stabilizaciji situacije. Čović očekuje da će se u stabilnim uvjetima održati sljedeći izbori, čime će biti moguće normalizirati odnose u zemlji. U njegovoj izjavi također je bilo jasno kako će oni koji pokušavaju dodatno podgrijati političke napetosti biti gubitnici. I bivši guverner savezne države Illinois i lobist za Vladu Republike Srpske Rod Blagojević objavio je novi tekst u kojem brani predsjednika RS-a Milorada Dodika.
Blagojević uspoređuje slučaj Milorada Dodika s političkim napadima na predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, ali i druge lidere diljem svijeta. On smatra da je "novi globalni virus" zapravo pravna agresija koja koristi montirane optužnice i pristrane sudove kako bi uništila političke protivnike. S time su Dodikovi odvjetnici najavili podnošenje žalbe Ustavnom sudu BiH u cilju osporavanja presude koja zadire u politička prava i slobode predsjednika Republike Srpske.