Ova ljetna sezona potvrdila je ponovno značaj bolje kadrovske popunjenosti i opremljenosti vatrogasnih postrojbi u Federaciji BiH, ali i bolje zakonske uređenosti ove oblasti.
Odluka o opremi
Federalna uprava civilne zaštite (FUCZ) nedavno je provela odluku o davanju opreme na trajno korištenje službama zaštite i spašavanja u županijama, gradovima i općinama. Dodjela opreme ima za cilj jačanje kapaciteta lokalnih jedinica, koje su prvi odgovor u kriznim situacijama. Oprema koja uključuje vodene crpke, agregate, šatore i zimske setove za šatore dodijeljena je Posavskoj županiji, gradovima Bosanska Krupa, Čapljina, Srebrenik, Livno, Novi Travnik, Goražde i općinama Bosanski Petrovac, Kladanj, Kalesija, Kakanj, Vareš, Žepče, Gornji Vakuf - Uskoplje, Jablanica, Grude, Posušje, Ilijaš, Ilidža, Stari Grad Sarajevo, Banovići i Vitez. U FBiH ukupno su 1263 sistematizirana radna mjesta profesionalnih vatrogasaca, od kojih je 1008 radnih mjesta profesionalnih vatrogasaca popunjeno. Osim profesionalnih vatrogasaca koji se nalaze u profesionalnim vatrogasnim postrojbama koje su u sastavu nadležnih službi koje se bave poslovima civilne zaštite općina i županija, značajan broj čine i dobrovoljni vatrogasci koji se nalaze u dobrovoljnim vatrogasnim društvima, njih više od 800, dok je tu i oko 300 pripadnika vatrogasnih jedinica koje su formirane u pravnim subjektima. Od ukupno 79 jedinica lokalne samouprave u FBiH, u 46 jedinica formirane su profesionalne vatrogasne postrojbe. Najveći broj profesionalnih vatrogasaca je u Sarajevskoj županiji (218), zatim Tuzlanskoj županiji (185), Hercegovačko-neretvanskoj (173), Zeničko-dobojskoj (167), Unsko-sanskoj (104), Srednjobosanskoj (58) i Zapadnohercegovačkoj županiji (28). Najmanje ih je u Bosansko-podrinjskoj (22), Hercegbosanskoj (21) i Posavskoj županiji (24). Prema raspoloživim podacima, profesionalne i dobrovoljne vatrogasne postrojbe na području Federacije BiH imaju više od 500 različitih vrsta vatrogasnih vozila, a najviše, oko 100, ima Sarajevska županija. - Popunjenost PVP-a u Federaciji BiH je nedovoljna i ne odgovara stvarnim potrebama, u 34 PVP-a općina i dva PVP-a županija sistematizirana su 1263 radna mjesta profesionalnog vatrogasca, a tek je popunjeno nešto više od 1000 mjesta profesionalnih vatrogasaca - kazao je Feni privremeni ravnatelj FUCZ-a Aldin Brašnjić. Kako je kazao, sve izraženije klimatske promjene i sve učestalije i razornije prirodne nepogode postale su svakodnevica s kojom se moramo suočiti i u kojoj civilna zaštita ima ključnu ulogu u osiguravanju spremnosti i osposobljenosti svih struktura u sustavu zaštite i spašavanja za suočavanje s takvim situacijama. - Postojeća iskustva iz požara otvorenog prostora u proteklom razdoblju, a i ovogodišnjih požara u Crnoj Gori i Grčkoj, gdje su veliki šumski požari prouzročili značajne štete, upućuju na potrebu kontinuiranog unaprjeđenja i jačanja sustava zaštite i spašavanja. Potrebne su nabave opreme za rano otkrivanje požara, visokokapacitetnih vozila za gašenje požara na nepristupačnim terenima, prijenosnih crpki velikog protoka, helikopterske i zračne podrške za gašenje iz zraka - kazao je Brašnjić. Dodao je da ovi kapaciteti zahtijevaju dodatna ulaganja te bolju međuinstitucionalnu i međudržavnu suradnju.
Unaprijediti zaštitu
- Samo zajedničkim naporima možemo odgovorno i učinkovito djelovati na unaprjeđenju sustava zaštite i spašavanja, posebno u segmentu suradnje i uvezanosti svih razina i sudionika u provedbi zaštite i spašavanja na području FBiH i njihove opremljenosti i obučenosti kao jednog od uvjeta učinkovitog odgovora na prirodne i druge nepogode - poručio je Brašnjić. Rizik od požara u BiH je velik, a među nepovoljne čimbenike utječe činjenica da je više od 60 posto teritorija zemlje pokriveno šumom te da dominira planinski reljef na kojem je teško gasiti vatru. Usto što nema odgovarajuće letjelice za gašenje požara, problem BiH je i dotrajalost vatrogasnih vozila, među kojima je najviše njih starije od 20 godina.