Budućnost Bosne i Hercegovine, njezinih naroda i građana uvelike ovisi o razini obrazovanja, donošenju novih planova i programa, a segmentarna analiza rezultata PISA testa, koju su proveli u Agenciji za predškolsko, školsko i srednje obrazovanje BiH, pokazala je velike razlike unutar zemlje, ovisno o tome po kojem se programu djeca obrazuju, kakvog su socijalnog statusa i iz kakve obitelji te žive li u ruralnom ili pak urbanom području, piše Večernji list BiH.
Poražavajući podaci
Poražavajući je podatak nakon objave o sudjelovanju u velikome istraživanju po projektu PISA-e da se BiH smjestila čak iza Albanije te da u odnosu na Hrvatsku petnaestogodišnjaci u prosjeku imaju gotovo 60 bodova manje u dijelu testa koji se odnosio na matematiku. Za prirodne znanosti bodovna razlika čak je 73, a u čitanju je razlika 76 bodova. Kada se pak rezultati učenika iz BiH usporede s vršnjacima iz EU-a, onda je zaostatak još i veći. U oblasti matematike razlika je 84 boda, prirodnih znanosti 88, a čitanju 81 bod. U Bosni i Hercegovini prosječno postignuće u matematici je 406 bodova, u čitanju 403, a u znanosti 398 bodova, što je također ispod prosjeka zemalja OECD-a. Razmjerno su velike razlike i unutar zemlje. Po rezultatima dostupnim iz službenoga istraživanja u školama u kojima se nastava odvija po bosanskom nastavnom planu i programu, odnosno na bosanskom jeziku, rezultati su daleko najlošiji. Djeca koja su pisala PISA testove iz matematike u prosjeku su imala 397 bodova, po čitanju su imala 401 bod, a u oblasti prirodnih znanosti ostvarila su najlošiji rezultat s ukupno 394 boda. Kod mladih petnaestogodišnjaka koji nastavu pohađaju po hrvatskom nastavnome planu i programu, odnosno na hrvatskom jeziku, za 16 bodova rezultati u oblasti matematike bolji su nego kod djece u školama koje održavaju nastavu na bosanskom jeziku. U čitanju petnaestogodišnjaci iz hrvatskih škola imaju deset bodova više, a u oblasti prirodnih znanosti razlika je devet bodova. Najveća je razlika u rezultatima testa iz matematike koji su pisala djeca sa srpskog govornog područja u odnosu na vršnjake Bošnjake i Hrvate. Naime, za osam bodova bolje su im prosječne ocjene iz matematike od hrvatskih kolega, a za čak 24 u odnosu na bošnjačke vršnjake. U čitanju su mladi Srbi lošiji od Hrvata za sedam bodova, ali su zato bolji od Bošnjaka za tri boda. U oblasti prirodnih znanosti petnaestogodišnjaci iz škola na srpskom jeziku imaju isti broj bodova kao i Hrvati, 405, a jedanaest više od vršnjaka iz škola s bosanskim nastavnim planom i programom. Svim županijskim ministarstvima obrazovanja, odnosno Ministarstvu obrazovanja RS-a, trebali su biti dostavljeni podaci o rezultatima testiranja svake pojedinačne školske ustanove, što daje još detaljniju sliku obrazovnog sustava. Doznaje se, pak, kako su učenici iz školskih ustanova iz Sarajevske županije bili najbolji na PISA testu. Ti podaci, međutim, nisu javno dostupni. Pa ipak, kada se BiH uspoređuje s drugim zemljama, osobito skupinom najrazvijenijih zemalja svijeta (OECD), tek oko 14 posto 15-godišnjih učenika u BiH pokazalo je znanja i vještine u prirodnim znanostima na razini 3 ili iznad, što je tipična razina znanja 15-godišnjih učenika u OECD zemljama. Takvih je pak učenika u BiH oko 17% u čitanju i oko 18% u matematici u odnosu na ovu skupinu zemalja.
Bez iznadprosječnih
Istodobno, postotak učenika koji se mogu mjeriti po rezultatima s, primjerice, kolegama iz Hrvatske, koja je u skupini 3 po skupljenim ocjenama u svim trima oblastima, tek je osam posto. Istodobno, u BiH nema učenika koji dostižu najvišu razinu uspješnosti u svim trima oblastima, dok je u OECD zemljama takvih učenika 3,4%. Rezultati su pokazali da u BiH djevojčice imaju bolje rezultate u čitanju za gotovo 30 bodova, što je gotovo ista razlika kao u OECD zemljama. U matematici i prirodnim znanostima postignuća su slična. Istodobno, urbane škole imaju 25 bodova prednosti u odnosu na ruralne. Ovisno o socijalnom statusu obitelji, razlike u ovim oblastima čak su između 50 i 60 bodova. •