Što čeka nove i stare umirovljenike?

Reforma mirovinskog sustava, ministar Delić: "Nije pravedno da jednaku mirovinu imaju oni s 15 i 40 godina staža"

Foto
Reforma mirovinskog sustava, ministar Delić: "Nije pravedno da jednaku mirovinu imaju oni s 15 i 40 godina staža"
31.08.2026.
u 23:44
Podsjetio je i na problem nedostatka inspektora zaštite na radu koji imaju zadatak obilaziti gradilišta, ali i na činjenicu da u FBiH ne postoji inspektorat za područje socijalne skrbi
Pogledaj originalni članak

Ministar rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine Adnan Delić bio je gost Klix Studija gdje je govorio o pravima radnika, mirovinama, novom zakonu o radu, ali i brojnim drugim socijalnim pitanjima.

Na samome početku razgovora Delić se osvrnuo na izmjene i dopune Zakona o radu pri čemu je izdvojio nekoliko ključnih stavki.

"Ključ svih izmjena su sigurnost i zaštita radnika i radničkih prava, kao i sigurnost poslodavaca. Mnogo je toga što smo mijenjali. Prije izmjena obišli smo zemlje u okruženju. Bili smo u Austriji, Hrvatskoj i Sloveniji i vidjeli što su oni radili, gdje su griješili i što je dobro što su učinili kada su mijenjali radno-pravno zakonodavstvo", kazao je Delić.

Istaknuo je da je zakon potpuno završen, ali da nedostaje mišljenje Ministarstva pravosuđa FBiH koje je neophodno kako bi zakon došao na sjednicu Vlade FBiH i bio upućen u daljnju proceduru.

"Mislim da smo izradili jedan od najboljih zakona u regiji. Prilagodili smo sve ono što od nas zahtijevaju direktive EU-a i svjetski standardi. Izašli smo ususret svim socijalnim partnerima: poslodavcima, radnicima i predstavnicima svih sindikata", rekao je Delić.

Delić je izdvojio nekoliko ključnih stavki koje mijenja novi Zakon o radu, a posebno se osvrnuo na ugovore na određeno vrijeme.

"Vodeći se brojnim dopisima, vidjeli smo da su mnogi radnici diskriminirani kada su u pitanju ugovori na određeno vrijeme. To često zloupotrebljavaju – neću reći samo poslodavci, nego čak i javne institucije. Mnoge radnike drže tri godine na ugovoru na određeno vrijeme, a nakon toga ih šalju na zavod za zapošljavanje pa ponovno vraćaju na ugovore na određeno vrijeme kako ne bi stekli pravo na ugovor na neodređeno vrijeme. Mi smo to željeli promijeniti i to ćemo svakako, ako budemo imali mogućnosti, i učiniti. Iako se neki protive tome, želimo da svaki radnik dobije ugovor na neodređeno vrijeme. Poslodavci koji imaju potrebu za radnicima na određeno vrijeme moraju imati jasno definirano u zakonu pod kojim uvjetima to mogu ostvariti", pojasnio je Delić i istaknuo da je cilj skratiti trajanje ugovora na određeno vrijeme.

Dodao je da su poslodavcima omogućeni novi alati, a to je sezonski rad. Naime, kako je pojasnio Delić, poslodavci će imati mogućnost radnicima dati ugovore na određeno vrijeme za sezonski rad na devet mjeseci kada je povećan obujam posla.

"Druga stvar koja je izazvala najviše pozornosti javnosti jest pitanje stanke koja bi sada trebala ući u osam sati dnevnog radnog vremena. To je tako predloženo u samom prednacrtu. Pitanje rada na daljinu, od kuće, online, pitanje platformskih radnika – to trenutačno nije riješeno. Željeli smo prepoznati određene kategorije u novom zakonu. Kada je riječ o udomiteljima, roditeljima i rodiljama, omogućili smo im određene pogodnosti. Posebnu pozornost posvetit ćemo prekovremenom radu i naplati prekovremenog rada", rekao je i dodao da neće biti dopuštena diskriminacija radnika.

Delić se osvrnuo i na paradoks domaćeg tržišta na kojem postoji veliki broj nezaposlenih, njih 246.000, dok se iz inozemstva uvozi radna snaga. Naglasio je da problem leži upravo u izmjeni i dopuni zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba.

"Problem je u evidencijama ljudi koji se nalaze na Zavodu za zapošljavanje. Ne mogu reći da ti ljudi ne žele raditi. Neki su opravdano spriječeni, ali se vode na evidenciji kao oni koji traže posao. Kada poslodavac pošalje zahtjev da mu trebaju određeni profili radnika, ne dobije odgovor ili dobije popis ljudi koji ne žele doći. I ne postoje nikakve sankcije. U novom zakonu predviđamo čišćenje tih evidencija. Svaki poslodavac svakog mjeseca plaća obvezni doprinos za nezaposlenost koji puni proračun. Iz tih se sredstava ponovno raspisuju određeni pozivi za poslodavce i isplaćuju naknade nezaposlenima. Iz tih se sredstava financira i prekvalifikacija te edukacija ljudi koji žele sudjelovati na tržištu rada. Zamislite, među 246.000 ljudi imamo one koji ne žele ništa. Žele imati status, zdravstveno osiguranje i određene druge pogodnosti, a ne žele raditi. Neki to i ne mogu, ali ih želimo razdvojiti i reći: 'Vi ste pasivni, ne želite raditi, a ovi su ostali aktivni i žele raditi'", kazao je.

Kada je riječ o uvozu stranih radnika, Delić je naglasio da postoje djelatnosti u kojima domaća radna snaga ne želi raditi, što je posebno izraženo tijekom sezone građevinskih radova, u prerađivačkoj industriji i drugim djelatnostima.

"Ponekad, bez obzira na primanja koja se nude, ljudi ne žele raditi te poslove. Sada imate opciju zaustaviti sve investicije i projekte ili uvesti radnu snagu", istaknuo je.

Vezano uz novo povećanje mirovina, Delić je naglasio da je mirovina, zahvaljujući izmjenama zakona, porasla za 15 posto.

"Proračun za ovaj dio isplate svih mirovina iznosi 4 milijarde i 421 milijun KM. Za ovo smo povećanje ove godine izdvojili dodatna proračunska sredstva u iznosu od 500 milijuna KM", kazao je.

Pitali su Delića hoće li u boljoj poziciji biti novi ili stari umirovljenici, odnosno što će biti s umirovljenicima koji nisu uspjeli ostvariti dovoljno godina radnog staža.

Delić je kazao kako radnici neće biti oštećeni s obzirom na to da je mirovina zarađeno i stečeno pravo.

"Nije pravedno da netko tko radi 15 godina i netko tko radi 40 godina te plaćaju isto, imaju isti iznos mirovine. Ponovit ću dio dopisa: 'U svrhu očuvanja mirovinskog fonda FBiH i sprečavanja zlouporaba predlažemo da se najniža mirovina u FBiH ubuduće određuje u skladu s člankom 88. stavkom 2., odnosno prema godinama radnog staža i visini uplaćenog doprinosa, što je jedino ispravno'", kazao je i dodao da postoje brojni modeli zlouporabe ovog prava jer inspekcija nije radila svoj posao.

Podsjetio je i na problem nedostatka inspektora zaštite na radu koji imaju zadatak obilaziti gradilišta, ali i na činjenicu da u FBiH ne postoji inspektorat za područje socijalne skrbi.

"Ako se ozbiljno ne pozabavimo reformom tržišta rada u kontekstu broja nezaposlenih, ako se ne pozabavimo brojem zaposlenih na razini FBiH i ako broj umirovljenika bude ubrzano rastao kao što je to slučaj sada, pribojavam se da bismo dugoročno mogli imati ozbiljnije probleme kada je u pitanju cjelokupni sustav", kazao je Delić.

Kada je u pitanju socijalna skrb, Delić je kazao da bi do kraja godine u Fojnici trebao biti otvoren novi objekt za 100 korisnika.

Osvrnuo se i na uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka pri čemu je naglasio da je neophodna potpora županija.

Pitali smo Delića je li zadovoljan uvođenjem neradne nedjelje, točnije neradne nedjelje za objekte koji se bave trgovačkom djelatnošću.

"Zalažem se za to da svaki radnik ima pravo na tjedni odmor kako mu zakon jamči. Ja ne radim subotom i nedjeljom, a vjerojatno ni mnogi drugi. Nismo bili za ovaj model, iako se zalažemo da svaki radnik uz nedjelju ima još jedan slobodan dan. Poslodavac je dužan radniku omogućiti dva slobodna dana u tjednu. Tada smo uputili dopis da nismo suglasni s ovim modelom. Određene bi izmjene i dopune unaprijedile i ovaj model. Ti ljudi imaju pravo odmarati se još jedan dan u tjednu", zaključio je Delić.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.