Usprkos svojim ograničenjima, Dayton ostaje temelj teritorijalnog integriteta, suvereniteta, međunarodnog identiteta i političke neOvisnosti BiH, stoji, između ostalog, u nacrtu rezolucije Europskog parlamenta povodom dva desetljeća Daytona, o čemu je večeras raspravljano na plenarnoj sjednici Parlamenta u Strazburu, javlja Anadolu Agency.
Tijekom protekla dva desetljeća država i cijela regija su doživjeli progres, ali mnogo više posla ostaje pred njom, ukazuje nacrt rezolucije o 20 godina Daytona. Dodatni napori su neophodni na polju pomirenja, demokratskog razvoja i stabilizacije…
Društvo u BiH je još uvijek podijeljeno duž etničkih linija, sa žaljenjem konstatira Europski parlament, a slučajevi poput presude Europskog suda po predmetu Sejdić-Finci, traže od EU da osnaži napore kako bi se presuda konačno implementirala i jamčila jednaka prava za sve građane BiH.
Pomirenje kao proces traži ozbiljno angažiranje civilnog društva na njegovom ostvarenju, poručuje se, posebno uključenje mladih u interkulturni dijalog, kao i u sferu politike. Ovdje je važna i uloga kulturnih radnika, umjetnika, pisaca i akademika u promociji dijaloga i razumijevanja među različitim grupama bh društva. Demokracija mora naći svoje mjesto u obrazovanju, kao i osnovna ljudska prava i pripadanje bh državi.
Nacrt parlamentarne rezolucije iskazuje ozbiljnu zabrinutost tekućim pripremama Republike Srpske za održavanje referenduma o državnom sudu i tužiteljstvu, koji se može promatrati kao izazov teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH.
“Referendum u RS je ozbiljna prijetnja BiH, takvo nešto nam nije potrebno, jer trebamo se fokusirati na ukupne reforme u zemlji”, rekao je tijeom rasprave izvjestitelj za BiH Europskog parlamenta, Cristian Preda.
Uz njega, nacrt parlamentarne rezolucije osuđuje nedavnu odluku RS da suspendira suradnju s državnim pravosudnim i agencijama za provođenje zakona, ukazujući da se svi nedostatci u pravosudnom sustavu trebaju rješavati u okviru strukturnog dijaloga o sudstvu, gdje su reforme sustava i pitanja u vezi s procesuiranjem ratnih zločina u temelju ciljeva dijaloga.
Podsjećanje Parlamenta o biti Daytona, jasno kaže: entiteti nemaju pravo na odcjepljenje. Dokument koji su početkom godine potpisali svi bh. državni i politički lideri, obvezuje sve ključne faktore u zemlji da poštuju teritorijalni integritet i političku neovisnost BiH. U tom svjetlu, podsjeća se da samo državne institucije mogu predstavljati državu u međunarodnim organizacijama.
S druge strane, činjenica da glomazna, spora i komplicirana birokratska struktura, nesposobna za donošenje ključnih odluka, svojom nefunkcionalnošću daje pečat procesu europskih integracija, umanjujući mogućnost zemlje da jednom funkcionira kao dio EU.
“Sigurno će reforme javne uprave, gospodarstva pomoći da BiH bude bolja država, ali za stvarne reforme potrebna je reforma Ustava”, uvjeren je zastupnik u EP iz Hrvatske, Jozo Radoš, koji budućnost BiH vidi u jasno provedenoj federalizaciji zemlje.
– Problemi u BiH se moraju riješiti prije, a ne nakon prijema zemlje u EU, a za takvo nešto potrebna je promjena Ustava , stava je Elmar Brok, predsjedavajući Vanjsko-političkog komiteta Europskog parlamenta.
Dvadeset godina nakon potpisa na Daytonski mirovni sporazum Europski parlament još jednom naglašava opredjeljenje miru i prosperitetu BiH, kao i podršku njenim europskim aspiracijama. Zato se ohrabruju političke reforme koje će promovirati socio-ekonomski razvoj i unaprijediti funkcionisanje zajedničke države. Takva reforma bi, uz poboljšanje života građana BiH, trebala i snažno da zagovara uzdržavanje od nacionalističke retorike koja može da ugrozi sav dosadašnji napredak.
– BiH kakvu znamo je bila izvor kulture, most među kulturama, funkcionalni primjer suživota različitih naroda. Moramo prestati s ovakvim intervencijama koje su donijele teškoće BiH, trebamo dati priliku zemlji da započne svoju europsku priču, poručio je zastupnik iz Slovenije, Ivo Vajgl.
Glasovanje o rezoluciji Europskog parlamenta o Daytonu planirano je za četvrtak u podne.