Bivši zapovjednik američkih snaga u Europi, umirovljeni general-pukovnik Ben Hodges, uvjeren je da bi ruska eksklava Kalinjingrad bila neutralizirana u samo prvih 24 sata u slučaju otvorenog sukoba između Rusije i NATO-a. U intervjuu za njemački Die Welt, komentirao je rezultate ratne simulacije koju je proveo list u suradnji s Helmut Schmidt Sveučilištem. Simulacija je ispitala scenarij ruskog napada na NATO teritorij, uz izgovor humanitarne krize u Kalinjingradu, s naglaskom na ranjivost Sjeveroistočne fronte NATO-a – posebno Suwałki koridora između Poljske i Litve. "Prilično sam siguran da bi Kalinjingrad bio neutraliziran u prvih 24 sata", kazao je. Prema njegovim riječima, NATO ima 'vrlo precizno razumijevanje' ruskih kapaciteta u Kalinjingradu, zrakoplovstva, mornarice, dalekometnog naoružanja i protuzračne obrane. Neutralizacija bi se postigla kombinacijom kinetičkih udara (precizni projektili, zračni napadi) i nekinetičkih sredstava (kibernetički napadi, elektroničko ometanje), bez potrebe za kopnenim invazijama. Hodges naglašava da su slična uvjerenja izrazili i drugi visoki zapovjednici. Cilj bi bio brzo eliminirati Kalinjingrad kao vojnu prijetnju, kako bi se spriječilo blokiranje Baltičkog mora i daljnja eskalacija. Hodges vidi to kao ključni element odvraćanja. Rusija mora shvatiti da bi u slučaju napada izgubila Kalinjingrad gotovo trenutno.
Istovremeno, Hodges iz simulacije izvlači i kritične slabosti NATO-a, a to su prazna skladišta municije (u nekim scenarijima ispaljena u samo dva dana), ranjiva infrastruktura i nedostatak brzog odgovora. Upozorava da bi saveznici morali brzo vratiti inicijativu, ne samo na mjestu napada, već i šire.
Izjava dolazi u trenutku pojačanih napetosti oko Ukrajine, Trumpove politike prema Europi i ruskih prijetnji baltičkim državama. Hodges je i ranijetvrdio da bi Kalinjingrad i Sevastopol bili uništeni u prvim satima sukoba, ali sada to ponavlja u kontekstu aktualne simulacije. U ruskim medijima izjava je dočekana s podsmijehom i optužbama za „prazno hvalisanje“.
Hodges ističe da je cilj spriječiti rat, a ne ga provocirati, ali da NATO mora pokazati da je spreman i sposoban za brzi, odlučujući odgovor. Hodges je također izrazio povjerenje u obranu sjeveroistočnog boka, ali je također upozorio da baltičke države moraju biti spremne boriti se same protiv ruskog napada nekoliko dana prije dolaska pojačanja.
Na pitanje da je u svom članku za Telegraph rekao da baltičke države moraju biti spremne boriti se i do dva tjedna bez dodatnih pojačanja Hodges je rekao: "Ova dva tjedna temelje se na apsolutno najgorem scenariju u kojem je NATO iznenađen i potpuno nespreman poslati trupe kroz Suwalski prolaz u Litvu. A pod pretpostavkom da ne stignu poljske snage, snage bi se morale premjestiti iz Njemačke ili Amerikanci iz Poljske".
"Vrlo sam uvjeren da bi njemačke i poljske željeznice brzo reagirale u takvom scenariju. Ali ipak je potrebno nekoliko dana ako krenete ispočetka i potpuno ste iznenađeni. Stoga ova dva tjedna. Smatram to malo vjerojatnim. Ali za Litvance je bio priličan šok kada sam to rekao na konferenciji prije nekoliko godina, da bi moglo proći neko vrijeme dok ne stignu dodatne američke ili njemačke borbene jedinice. Stoga moraju biti mentalno i materijalno spremni za nastavak borbe. NATO nije golemi bedem iza kojeg se svatko može sakriti. Litva i trupe stacionirane tamo dio su tog bedema. I upravo je zato koncept kolektivne obrane toliko važan", rekao je u intervjuu za Welt.
Podsjetimo, u prosincu 2025. godine, njemački list Die Welt u suradnji s Centrom za ratne igre Sveučilišta Helmut-Schmidt organizirao je vježbu simulacije ruskog upada u Litvu. Sudjelovalo je 16 bivših visokih njemačkih i NATO-ovih dužnosnika, zastupnika i sigurnosnih stručnjaka koji su igrali scenarij iz listopada 2026. U scenariju, Rusija koristi izgovor humanitarne krize u Kalinjingradu da zauzme litavski grad Marijampolė, ključno raskrižje na uskom koridoru između Rusije i Bjelorusije. Ruska propaganda predstavlja invaziju kao „humanitarnu misiju“, što je dovoljno da SAD odbije aktivirati Članak 5 NATO-a. Njemačka je neodlučna, Poljska mobilizira ali ne šalje trupe preko granice, a njemačka brigada u Litvi ne intervenira – djelomično zbog ruskih dronova koji polažu mine na cestama.