Znanstvenice na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada primijetile su porast slučajeva trovanja uzrokovanih dezinfekcijskim sredstvima te su napravile istraživanje na tu temu.
- Na godinu je to oko 2500 poziva, no od početka pandemije smo primijetili trend povećanog broja poziva povezanih sa sredstvima za dezinfekciju. Broj slučajeva izloženosti dezinficijensima za površine udvostručio se 21 na 41 na slučaj u prvih šest mjeseci u 2020. u odnosu na 2019. godinu, a izloženost antisepticima za ruke povećala se oko devet puta, s pet na 46 slučajeva. Velika skupina poziva odnosi se na djecu predškolske dobi koja su zabunom došla do takvih sredstava te ih konzumirala, njih čak 70 posto. Najčešći sastojci dezinficijensa uključeni u slučajeve otrovanja bili su hipoklorit i glutaraldehid, a antiseptika etanol i izopropilni alkohol - navodi dr. sc. Željka Babić, mag.pharm. koja je istraživanje provela s kolegicama prim. dr. sc. Jelenom Macan, dr. med. i mr. sc. Rajkom Turk, mag. pharm.
- Djeca predškolske dobi su znatiželjna i vole istraživati što lako vodi do otrovanja ako im se na dohvat ruke ostavi sredstvo za dezinfekciju ruku. Na sreću, većina djece samo poliže ili popije tek gutljaj takvog sredstva. Antiseptici za ruke najčešće sadrže alkohol etanol koji u manjim dozama može izazvati mučninu ili nadražaj sluznice probavnog sustava uz povraćanje i proljev, no većinom prođu bez ikakvih simptoma. Puno je veći problem sistemsko trovanje etanolom ako je riječ o većim količinama, a tada su posljedice za dječji organizam iznimno opasne, upozorila je ona savjetujući roditeljima da sve kemikalije, uključujući i sredstva za dezinfekciju te antiseptike, valja držati izvan dohvata djece.
- To znači da ih valja spremiti negdje na visini očiju odraslog čovjeka. Ukoliko se spremaju na police ili u ladice i pretince koja su u dohvati djece, moraju biti osigurani ključem ili blokadom za sprječavanje otvaranja, istaknula je za 24 sata.
Nastavlja kako je kod odraslih najčešća izloženost bila dezinficijensima za površine i to u 56 posto slučajeva jer su ih slučajno ili namjerno popili ili inhalirali.
- Najčešće je riječ o agresivnim korozivnim sredstvima koja nisu namijenjena za dezinfekciju kućanstva nego za dezinfekciju površina u zdravstvu ili u ugostiteljstvu. Bilo je slučajeva da je netko donio kući u neoznačenoj ambalaži takvo sredstvo što lako može voditi do otrovanja ukućana, pogotovo ako je sredstvo pretočeno u ambalažu za vodu ili piće. U slučajevima koji su se javili za konzultacije u CKO bilo je riječi samo o blažem nadražaju probavnog sustava. Konzultirali su nas i ua slučajeve teških nagrizajućih ozljeda probavnog sustava. Bilo je i slučajeva zloporabe namjernog konzumiranja veće količine dezinficijensa u svrhu opijanja, a imali smo i slučajeve inhalacije gdje su se ljudi nadali da će sredstvo tako bolje djelovati. Također, među učestalim pozivima su i oni koji se odnose na respiratorne teškoće uzrokovane miješanjem različitih sredstava za dezinfekciju pa nastaju pare i plinovi koji mogu iritirati dišni sustav, prisjetila se dr. Babić.
Upozorava stoga da je iznimno važno sredstva koristiti za ono što su namijenjena u skladu s uputama proizvođača, piše 24 sata.
- Nikako ih ne treba pretakati u drugu ambalažu, nositi kući s posla ili sredstva za čišćenje površina koristiti za druge namjene. Željela bih upozoriti i na činjenicu da ta sredstva neće djelovati na uzročnika ako se inhaliraju ili popiju, a mogu ozbiljno ugroziti zdravlje. U slučaju otrovanja nazovite telefonski broj hitne medicinske službe 194 ili jedinstveni broj za hitne službe 112. Možete se javiti i u Centar za kontrolu otrovanja na 01 2348 342. Pritom imajte pri ruci originalno pakiranje proizvoda na kojem su navedeni naziv proizvoda, sastav i oznake upozorenja, istaknula je dr. Babić navodeći kako bi ta upozorenja protiv neprimjerene i pretjerane uporabe ovih sredstava trebalo uvrstiti u postojeće epidemiološke preporuke sprječavanja zaraze COVID - 19.