Ministarstvo rada i socijalne politike RH predstavilo je u ponedjeljak izmjene Zakona o radu (ZOR) koje se prvenstveno odnose na usklađivanje s EU direktivama i sudskim presudama, a donose veću transparentnost plaća, dodatno uređivanje platformskog rada i dulji prijenos godišnjih odmora.
S obzirom na to kako i velik broj građana BiH radi u Hrvatskoj, promjene će ih zasigurno itekako zanimati.
"Vjerujemo kako će ove izmjene i dopune Zakona o radu doprinijeti novoj kvaliteti radnih odnosa i radnih prava za naše zaposlenike", rekao je ministar rada i socijalne politike RH Alen Ružić na konferenciji za medije. Naglasio je da su učinili sve kako bi izmjene bile minimalno opterećujuće za poslodavce, posebno kad je riječ o prikupljanju podataka o plaćama u sklopu novog informacijskog sustava. ZOR se mijenja zbog usklađivanja s direktivama o transparentnosti plaća i o platformskom radu, usuglašavaju se odredbe o godišnjim odmorima s presudama Suda EU te se horizontalno usklađuje s postojećim zakonima - o rodiljnim i roditeljskim potporama, o službi u oružanim snagama RH te o obrani radi temeljnog vojnog osposobljavanja, a usklađuje se i s propisima u sustavu civilne zaštite što se odnosi na mogućnost da, primjerice, pripadnici HGSS-a mogu otići s posla u određenim uvjetima.
Kandidati će prije ili tijekom razgovara morati dobiti podatak o plaći
Govoreći o Direktivi o transparentnosti plaća, ravnateljica Uprave za rad i zaštitu na radu Anita Zirdum navela je da je najbitnije da će svaki kandidat za posao prije razgovora ili na samom razgovoru morati dobiti podatak o početnoj plaći ili rasponu plaće za to radno mjesto. "Neće se moći dogoditi da dođete na razgovor, obavite razgovor, dođete do potpisivanja ugovora o radu i onda vam netko kaže kolika vam je plaća, a možda ste odbili neki drugi posao i sad ispada da ćete imati manju plaću", napomenula je. Kako bi se mogli jednako platiti ljudi koji rade na radnim mjestima jednake vrijednosti, svi poslodavci imat će obvezu vrednovanja radnih mjesta i klasificiranja prema jednakoj vrijednosti rada u skladu s kriterijima, poput vještina, odgovornosti, napora i radnih uvjeta, neovisno o spolu. "Imate kategoriju radnog mjesta po opisu koja mora biti jednaka i morate imati jasne kriterije kada će osoba koja na tom mjestu radi dobiti veću plaću. Vi možete staviti bonuse, nagraditi nečije vještine, duljinu staža, ali sve ono što ide u plaću mora biti objektivno, mora biti rodno neutralno", istaknula je.
Novost je i pravo radnika na informiranje o plaćama i prosječnim plaćama usporedivih radnika. "Vrlo često se u javnosti komunicira da će svi znati plaću svojih kolega. Nije poanta u tome da ćete znati plaću svojeg kolege. Ali ćete znati kolika je prosječna plaća na radnim mjestima koja su u vašoj kategoriji i to podijeljeno na oba spola. Dakle, vaša prosječna plaća, prosječna plaća vašeg spola i prosječna plaća suprotnog spola", pojasnila je Zirdum. Navela je da je to bitno kako bi radnici znali procijeniti je li došlo do neke povrede i imaju li osnovicu za pokretanje sudskog postupka gdje bi dokazivali da nisu plaćeni jednako za jednaki rad. Poslodavac je dužan radniku dostaviti podatke o plaćama ako ih zatraži, a ako ih ne dostavi može biti prekršajno kažnjen, istaknula je Zirdum te dodala da je za prilagodbu poslodavaca predviđeno najmanje šest mjeseci od stupanja zakona na snagu.
Zirdum je također navela da je razlika u plaćama između žena i muškaraca u Hrvatskoj puno manja nego u zemljama zapadne Europe. Ta razlika je 2024. prosječno u EU iznosila 11,1 posto, a u Hrvatskoj 6,6 posto, dok Direktiva smatra donekle prihvatljivim da ta razlika ide do pet posto. Na pitanje novinara hoće li izmjene povećati plaće radnika koji su danas zakinuti, Zirdum je odgovorila da rodni jaz u Hrvatskoj nije problematičan te da intencija Direktive nije povećanje plaća nego uspostava jednakosti. No, dodala je, vrednovanje bi poslodavcima ipak moglo pokazati da su neka radna mjesta podcijenjena što bi moglo dovesti do korekcija.
Uvodi se Nacionalni sustav transparentnosti plaća (NSTP), država preuzima dio troškova
Što se tiče izvještavanja o plaćama, čega su se poslodavci najviše pribojavali, istaknula je Zirdum, svi poslodavci s više od 100 zaposlenih bit će dužni izvještavati o plaćama radi izračuna razlike u plaći muškaraca i žena. Poslodavci do 150 zaposlenih izvještavaju svake tri godine, a poslodavci koji imaju više od 250 zaposlenih izvještavat će svake godine. Tako se u ZOR uvodi Nacionalni sustav transparentnosti plaća (NSTP) koji će poslodavcima omogućiti da svoje sustave obračuna plaća povežu s jednim informacijskim sustavom kako bi se ta izvješća generirala automatski. Sam sustav će uspostaviti Fina, a procijenjena vrijednost sustava je oko 750.000 eura. Zirdum je istaknula da država time na sebe preuzima dio troškova poslodavaca te im olakšava dostavu podataka. Bit će i jednostavno napraviti obrazloženja ako se pokaže da razlika u plaćama postoji, rekla je, ocijenivši sve to "velikim iskorakom" prema poslodavcima.
Ministarstvo rada je također u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) izradio metodologiju za procjenu plaća koja je već dostupna online, a koja će poslodavcima omogućiti procjenu i usporedbu vrijednosti različitih radnih mjesta kako bi mogli uspostaviti platne strukture na temelju kojih će radnici biti razvrstani prema kategorijama. Što se tiče platformskog rada, Zirdum je navela da tu nema velikih potreba za mijenjanjem odredbi zakona nego da je riječ "o finom usklađivanju", no širi se, kaže, solidarna odgovornost odnosno namjera je da platforme preuzmu veću odgovornost za agregatore s kojima surađuju, a koji su poslodavci radnika. Prema podacima iz sustava JEER za 2025., u Hrvatskoj posluju četiri digitalne radne platforme i 2336 agregatora. Za platforme je lani radilo 21.704 osoba, a suprotno percepciji javnosti, većinom se radi o hrvatskim državljanima - 16.925 osoba. Stranih radnika je otprilike četvrtina i uglavnom rade u dostavi, dok u prijevozu uglavnom rade hrvatski državljani, istaknula je Zirdum.
Produljeno razdoblje prijenosa godišnjeg odmora
Pravilo prema kojem se "stari" godišnji odmor u pravilu koristi do 30. lipnja iduće godine ostaje na snazi. No, ako radnik zbog objektivnih razloga, poput bolovanja ili korištenja roditeljskih prava, nije mogao iskoristiti godišnji odmor, predviđa se mogućnost njegova korištenja do 31. prosinca, a ako radnik ni tada ne bude mogao iskoristiti preostale dane zbog ponovne spriječenosti, imao bi još tri mjeseca za njihovo korištenje. Rok bi tako bio 15 mjeseci od kraja godine za koju je ostvareno pravo na godišnji odmor, a riječ je o usklađivanju s presudama Europskog suda. Nacrt prijedloga izmjena ZOR-a od ponedjeljka poslijepodne dostupan je u sklopu e-savjetovanja gdje se mogu vidjeti svi detalji izmjena.