Rad od kuće, koji je u BiH postao široko rasprostranjen tijekom pandemije COVID-19, i dalje ostaje aktualna tema u poslovnom okružju. Iako je izvanredna situacija prošla, mnoge kompanije i dalje prakticiraju fleksibilne modele rada, a radnici traže veću autonomiju i ravnotežu između privatnog i poslovnog života.
Niz pogodnosti
Prema posljednjem istraživanju koje je provela Agencija za statistiku BiH u suradnji s nevladinim sektorom, više od 35% zaposlenih u IT sektoru, administraciji i obrazovanju barem djelomično radi od kuće. Posebno u urbanim središtima poput Sarajeva, Banje Luke i Mostara, sve više tvrtki prelazi na hibridne modele rada. Za mnoge zaposlenike rad od kuće donosi niz pogodnosti – ušteda vremena na putovanju, veća fleksibilnost i mogućnost da bolje usklade poslovne i obiteljske obveze. - Od kada radim od kuće tri dana u tjednu, osjećam se produktivnije i zadovoljnije - kaže zaposlenica jedne domaće IT tvrtke. Poslodavci, s druge strane, ističu smanjenje troškova zakupa poslovnog prostora i veću dostupnost stručnjaka koji žive izvan glavnih gradova. Osim rada od kuće za domaće tvrtke, tu je i mogućnost rada za inozemne, miljama daleko udaljene tvrtke. U digitalnom vremenu u kojem granice rada sve više gube značenje, ideja da se iz vlastitog doma, iz jednog manjeg ili čak većeg grada u BiH, radi za klijente diljem svijeta više nije luksuz – to je postala svakodnevica za sve veći broj ljudi. No, i dalje se postavlja ključno pitanje: može li se u BiH živjeti isključivo od online posla? Odgovor je – da. Online rad obuhvaća širok spektar poslova koji se mogu obavljati putem interneta, uključujući freelance angažmane, vođenje vlastitog e-commerce biznisa, kreiranje digitalnog sadržaja, online edukaciju i druge oblike digitalnog poduzetništva. Kako raste broj samostalnih profesionalaca koji posluju online, freelancing se sve više nameće kao održiv model zapošljavanja i izvor prihoda. Iskusni freelanceri iz BiH, posebno u IT sektoru, mogu ostvariti mjesečne prihode iznad 3000 KM, a neki čak i do 9600 USD (16.770 KM), ovisno o broju sati i projekata na kojima rade. Čak i uz samo 20 radnih sati tjedno, neki freelanceri u BiH dosežu ili premašuju lokalnu prosječnu plaću, što online rad čini privlačnim izborom za mnoge mlade, roditelje, povratnike, pa čak i one koji žele dodatni prihod uz stalan posao. - Radim online za tvrtku iz Francuske. Prezadovoljna sam. Odgovara mi rad od kuće. Ujutro doslovno u pidžami mogu raditi, bez trke oko spremanja, stresa, gradske gužve. Plaća je odlična i za sada mi ne pada na pamet tražiti neki tradicionalni posao s radnim vremenom od 8 do 16 u domaćoj tvrtki - priča nam mlada Sarajka. I nije jedina,ovakvih primjera je sve više. Mladi ne žele kalupe, neraspoložene šefove osam sati “za vratom” i niske plaće. Doslovno im je otvoren cijeli svijet.
Freelanceri i porez
U FBiH freelanceri su dužni prijaviti svoj prihod putem obrasca za porez na dohodak, koji se predaje lokalnim poreznim tijelima. U poreznu osnovicu ulazi ukupan prihod ostvaren od freelancing poslova, bez obzira na to je li prihod ostvaren unutar BiH ili iz inozemstva. U RS-u freelanceri prijavljuju svoj prihod poreznim vlastima putem obrasca za prijavu poreza na dohodak. Freelanceri u RS-u također su dužni prijaviti sav prihod, bilo da dolazi od domaćih ili stranih klijenata. U Distriktu Brčko freelanceri su obvezni podnositi godišnju prijavu poreza na dohodak. Postupak je sličan kao u FBiH i RS-u te se odnosi na sve vrste prihoda koje freelancer ostvaruje. Preporučuje se svim fizičkim osobama koje ostvaruju prihode, uključujući freelancere i one koji rade online, da redovito podnose porezne prijave i izmiruju svoje obveze kako bi izbjegli potencijalne kazne. Porezna uprava FBiH u 2025. pojačala je inspekcijske nadzore, što je rezultiralo značajnim brojem izrečenih kazni. Primjerice, od 11. do 17. siječnja 2025. izrečene su kazne u ukupnom iznosu od 1,310.600 KM, prenosi biznis.ba.