Građani Bosne i Hercegovine koji tijekom godine više puta putuju u Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Njemačku ili druge zemlje schengenskoga prostora trebaju posebno obratiti pozornost na pravilo boravka od 90 dana unutar bilo kojega razdoblja od 180 dana. Novi europski sustav ulaska i izlaska (EES) sada digitalno evidentira prelazak vanjskih granica, zbog čega je znatno jednostavnije utvrditi koliko je dana određena osoba provela u schengenskom prostoru.
EES je u potpunosti počeo funkcionirati 10. travnja 2026. godine, a njegova primjena posebno je važna za državljane Bosne i Hercegovine koji u europske zemlje putuju bez vize, koristeći biometrijsku putovnicu, piše GPMaljevac.
Međutim, među putnicima se često pojavljuje pitanje koje izaziva zabunu: ako tijekom godine nekoliko puta odete u Njemačku, Austriju ili Hrvatsku, računa li se svaki boravak posebno ili se svi dani zbrajaju?
Odgovor je vrlo jednostavan. Svi dani kratkotrajnoga boravka u schengenskom prostoru se zbrajaju, bez obzira na to koliko ste puta prešli granicu ili u koliko ste različitih država boravili.
To znači da izlazak iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, pa ponovni ulazak nekoliko dana poslije, ne omogućuje automatski novih 90 dana boravka.
Prema pravilima Europske unije, državljani BiH koji putuju bez vize mogu boraviti najviše 90 dana unutar bilo kojega razdoblja od 180 dana u schengenskom prostoru.
Važno je naglasiti da se ovih 180 dana ne računa kao fiksno razdoblje koje počinje prvim ulaskom u EU. Riječ je o pomičnom razdoblju, što znači da se svakoga dana promatra prethodnih 180 dana i provjerava koliko je od njih osoba provela na području Schengena.
Primjerice, ako je osoba iz Bosne i Hercegovine tijekom siječnja boravila deset dana u Hrvatskoj, tijekom veljače dvadeset dana u Njemačkoj, a tijekom ožujka trideset dana u Austriji, ukupno je iskoristila 60 dana dopuštenoga boravka.
Ako su sva ta putovanja još uvijek unutar posljednjih 180 dana, toj osobi ostaje još 30 dana za boravak u schengenskom prostoru.
Nije važno što je između putovanja nekoliko puta izlazila iz Europske unije i vraćala se u Bosnu i Hercegovinu. Svaki dan proveden u državama Schengena ulazi u zajednički obračun.
Posebno je važno znati da se dan ulaska i dan izlaska računaju kao dani boravka.
Ako, primjerice, u Hrvatsku uđete u petak navečer, a vratite se u Bosnu i Hercegovinu u nedjelju ujutro, za potrebe pravila 90/180 računa se da ste boravili tri dana, iako ste stvarno proveli manje od 48 sati.
Ovo pravilo posebno je važno za građane BiH koji često odlaze u Hrvatsku u kupnju, posjećuju članove obitelji u Sloveniji ili putuju u Njemačku i Austriju tijekom vikenda.
Svaki takav odlazak može utjecati na preostali broj dopuštenih dana, čak i kada se radi o samo nekoliko sati provedenih preko granice.
Još jedna česta zabluda odnosi se na početak nove kalendarske godine.
Mnogi putnici smatraju da se 1. siječnja automatski obnavlja pravo na novih 90 dana boravka. Međutim, europski propisi ne funkcioniraju na taj način.
Ako ste u listopadu, studenome i prosincu proveli ukupno 90 dana u schengenskom prostoru, početak siječnja ne znači da odmah možete ponovno boraviti još 90 dana.
Potrebno je pričekati da ranije iskorišteni dani počnu izlaziti iz pomičnoga razdoblja od 180 dana.
U praksi to znači da se dopušteni dani postupno oslobađaju kako vrijeme prolazi, a ne odjednom na početku novoga mjeseca ili godine.
Osoba koja je provela 90 uzastopnih dana u schengenskom prostoru, a zatim 90 uzastopnih dana izvan njega, u pravilu ponovno može ostvariti pravo na boravak do 90 dana, pod uvjetom da ispunjava i ostale uvjete ulaska.
Upravo zato je važno pažljivo računati datume, posebno ako se tijekom godine često putuje između Bosne i Hercegovine i država Europske unije.
Novi EES sustav omogućuje graničnim službama da elektronički evidentiraju datume i mjesta ulaska i izlaska, podatke iz putnih isprava i biometrijske podatke putnika na koje se sustav primjenjuje.
To znači da granična policija više ne mora ovisiti samo o pečatima u putovnici kako bi provjerila koliko je osoba boravila u schengenskom prostoru.
EES također može automatski identificirati osobe koje su prekoračile dopušteno trajanje kratkotrajnoga boravka.
Za putnike koji prekorače dopuštenih 90 dana mogu uslijediti posljedice predviđene zakonodavstvom države u kojoj je prekoračenje utvrđeno. One, ovisno o okolnostima, mogu uključivati novčane kazne, odluku o povratku ili zabranu ulaska.
Ipak, ova pravila ne primjenjuju se na isti način na sve građane Bosne i Hercegovine.
Osobe koje imaju važeću boravišnu dozvolu ili dugoročnu vizu neke od država Schengena u pravilu nisu obuhvaćene EES registracijom za kratkotrajne posjete. Njihov boravak u državi koja im je izdala dozvolu uređuje se prema pravilima te dozvole.
Međutim, ako državljanin BiH ima boravišnu dozvolu Njemačke, to ne znači da automatski može neograničeno boraviti u drugim državama Schengena. Za kratkotrajne posjete drugim državama u pravilu se i dalje primjenjuje ograničenje od 90 dana unutar 180 dana.
Građani Bosne i Hercegovine koji imaju i državljanstvo neke države Europske unije, te putuju koristeći odgovarajuće dokumente, ne podliježu EES registraciji kao državljani trećih zemalja.
Za sve ostale putnike koji žele provjeriti koliko im je dana boravka preostalo, Europska komisija omogućila je korištenje službenoga kalkulatora za kratkotrajni boravak.
Kalkulator je dostupan na internetskoj stranici Europske komisije, a putnici mogu unijeti datume prethodnih ulazaka i izlazaka te provjeriti koliko su dana iskoristili.
Važno je znati da kalkulator služi kao pomoć pri planiranju putovanja i da njegov rezultat sam po sebi ne predstavlja dozvolu za ulazak ili boravak.
Za građane BiH koji često putuju prema Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj najvažnije je da vode računa o svim prethodnim boravcima, jer se dopuštenih 90 dana računa zajedno za cijeli schengenski prostor, a ne posebno za svaku državu.