Profesori i znanstvenici koji su u Mostaru sudjelovali na konferenciji "Peace, Power-Sharing and Citizen Inclusion: Lessons for and from Bosnia and Herzegovina" istaknuli su kako 30 godina od Daytona put naprijed za tu zemlju predstavlja "promijeniti Ustav BiH tako da se ne ugrožavaju prava naroda, ali da se također uzmu u obzir i prava manjinskih zajednica koje također trebaju biti poštovane, piše Večernji list BiH. Konferencija "Peace, Power-Sharing and Citizen Inclusion: Lessons for and from Bosnia and Herzegovina" održana je na Sveučilištu u Mostaru u cilju istraživanja ključnih pitanja koja se odnose na mir, podjelu vlasti, ulogu konstitutivnih naroda i uključivanje građana u Bosni i Hercegovini. Profesorima i znanstvenicima iz različitih dijelova svijeta pridružili su se domaći akademici kako bi raspravljali o izazovima ustavnih reformi, jačanju demokratskih institucija i osiguravanju političkog okvira koji bi omogućio održivi mir i stabilnost.
Sve zajednice zastupljene
Tema konferencije obuhvatila je širok spektar problema, uključujući izborni sustav, vanjske aktere, konstitutivnost te pristup građanskim pravima, a sve s naglaskom na izgradnju inkluzivnog političkog sustava koji poštuje prava svih građana. Neophytos Loizides s University of Warwick (Ujedinjeno Kraljevstvo) otvorio je raspravu izlažući ključne izazove koji su prisutni 30 godina nakon rata. Istaknuo je da su u tom razdoblju ostvareni značajni uspjesi, ali i ozbiljni problemi koji ometaju daljnji napredak. - Trideset godina nakon rata možemo vidjeti velike uspjehe, ali i neuspjehe. Studirali smo to u našim anketama, intervjuima i interakcijama sa sudionicima. Najveći doprinos je to što nemamo nasilje, imamo relativnu stabilnost i određene razine gospodarskog rasta. Međutim, kad jednom dizajnirate institucije u okviru mirovnog sporazuma i okupljate sve strane, jako je teško mijenjati te institucije jer svaka strana ne želi promijeniti ono što je već stekla. To je problem imobilizma jer stvari se ne mijenjaju lako. Neke od pogrešaka koje su napravljene u Daytonu još uvijek postoje i sprječavaju napredak zemlje. U okviru našeg projekta pokušali smo smisliti alternativne pristupe, rješenja koja bi sve strane mogle razmotriti u budućnosti - rekao je Loizides govoreći o tome kako prilagoditi postojeće institucionalne okvire za budućnost. Loizides je također govorio o mogućem rješenju koje se temelji na liberalnijem pristupu. - Često većina sporazuma koji uključuju etnički spor završava kompromisom koji dijeli vlast između zajednica. To se radi na vrlo nagao, vrlo podijeljen način između zajednica. Alternativa tome je početi razmišljati u liberalnijim okvirima, gdje je svaka zajednica predstavljena na temelju političkih stranaka. Takvi sustavi već postoje u zemljama poput Libanona i Cipra, gdje se kreće od etničkog modela, ali zadržava inkluzivnost - dodao je Loizides, sugerirajući kako bi BiH mogla primijeniti sličan pristup za izgradnju političkog okvira koji uključuje sve građane bez obzira na etničku pripadnost. Allison McCulloch s Brandon University (Kanada) razmatrala je važnost uključivanja građana u proces reforme i izazove koji nastaju kada se građani ne konzultiraju dovoljno. Istaknula je da BiH ima veliki problem jer građani nisu bili uključeni u proces usvajanja Daytonskog sporazuma, niti su imali dovoljnu priliku za sudjelovanje u njegovim kasnijim izmjenama. - Građani nisu bili dovoljno konzultirani ni prilikom usvajanja Daytonskog sporazuma, ni kroz njegovu primjenu tijekom vremena. To je stvorilo velike poteškoće u procesu reformi. Da bi se postigao napredak, potrebno je uključiti građane u proces odlučivanja - naglasila je McCulloch. Također je dodala kako je ključ za uspjeh svake reforme balansiranje grupnih i individualnih prava, uz poštivanje prava svih zajednica, a ne samo dominantnih. - Važno je da reforma osigura ravnotežu između grupnih prava konstitutivnih naroda i individualnih prava, tako da svi imaju jednak pristup političkom životu - zaključila je McCulloch.
Predstavnik Hrvata i građana
S obzirom na kompleksnu političku situaciju u BiH, Ivan Pepić s University of Geneva (Švicarska) istaknuo je da bi reforma trebala uzeti u obzir sve zajednice, uključujući manjinske skupine koje do sada nisu bile dovoljno zastupljene. - Prvo, skupine moraju biti predstavljene u institucijama. Kada su te skupine predstavljene, potrebno je uzeti u obzir i manjinske skupine koje zaslužuju poštovanje i ravnopravan pristup institucijama, poput Predsjedništva. Venecijanska komisija već je dala svoje viđenje, gdje se može očuvati tročlano Predsjedništvo, ali uz izmjene koje omogućuju širu reprezentaciju, uključujući sve građane, a ne samo etničke narode - rekao je Pepić, govoreći o potrebama ustavnih promjena u BiH koje bi osigurale ravnotežu između prava naroda i građanskih prava. U zaključku, konferencija je pružila vrijedan uvid u izazove i rješenja koja se mogu primijeniti na BiH u kontekstu ustavnih reformi, podjele vlasti i građanske uključenosti kroz iskustva sličnih složenih višenacionalnih država. Kroz različite panele i izlaganja sudionici su raspravljali o različitim pristupima koji bi mogli doprinijeti održivom miru i stabilnosti u zemlji, a sveučilišta su bila ključna u pokretanju tih važnih razgovora. Na konferenciji su sudjelovali profesori s brojnih svjetskih sveučilišta, među kojima je Sveučilište u Mostaru, Brandon University, University of Geneva, University of Warwick, University of Alberta, University of Essex, University of Kent, University of Passau, University of New Caledonia, University of the National Education Commission u Krakovu, University of Aberdeen, Waseda University i Hiroshima University.