Razvoj prve bosanskohercegovačke bespilotne letjelice CNT-17FW01, projekta Javne ustanove Centar za napredne tehnologije (CNT) iz Sarajeva, ušao je u novu fazu u kojoj je fokus sa same prezentacije uspješno pomaknut na sustavno testiranje, optimizaciju i postizanje industrijske zrelosti.
S vizijom stvaranja društva znanja i zadržavanja mladih i perspektivnih kadrova u zemlji, projekti CNT-a realiziraju se u bliskoj suradnji s domaćim istraživačima, inženjerima i znanstvenim institucijama, potvrđujući da Bosna i Hercegovina ima kapacitet za vrhunske tehnološke iskorake, priopćeno je iz Službe za odnose s javnošću SŽ-a.
Model CNT-17FW01, opremljen rasponom krila od 5,4 metra, motorom snage 16 kW i nosivošću do 30 kilograma, s procijenjenim trajanjem leta do 12 sati, dizajniran je prvenstveno za civilnu uporabu, s naglaskom na misije potrage i spašavanja. Trenutačna faza razvoja obuhvaća rigorozna testiranja, prikupljanje podataka i standardizaciju procesa kako bi se osigurala potpuna pouzdanost i ponovljivost performansi.
Premijer Županije Sarajevo Nihad Uk ističe da potpora znanosti i tehnologiji mora biti praćena konkretnim potezima i mjerama za jačanje akademskog i istraživačkog kadra, poput strateškog „Programa 150+“ kojim Vlada ŽS-a osigurava radna mjesta za najbolje mlade stručnjake i povratak znanstvene dijaspore.
– Centar za napredne tehnologije definiran je s ciljem pružanja konkretne potpore razvoju i istraživanju. Programima poput 150+ i rekordnim izdvajanjima za znanost stvaramo priliku da naši najbolji mladi stručnjaci i znanstvenici ostanu i grade karijeru ovdje, umjesto da odlaze. Vjerujem da ćemo u CNT-u i kroz ovakve projekte dosegnuti stupanj izvrsnosti i kompetencija koje se mogu ravnopravno natjecati sa sličnim institucijama u regiji, Europi i svijetu – izjavio je Uk.
Ravnatelj Javne ustanove Centar za napredne tehnologije u Sarajevu Ensar Mulaosmanović naglašava složenost samog procesa i stratešku važnost ovakvih inicijativa za domaće inženjerstvo.
– Letjelica je u prototipskoj fazi i ono što je za nas najvažnije jest to da su svi inicijalno postavljeni razvojni ciljevi ispunjeni. Dokazali smo da možemo razviti i integrirati ovako složen tehnološki sustav vlastitim znanjem i kapacitetima. Najveći inženjerski izazov upravo je integracija velikog broja komponenti – od mehanike, pogonskog sustava i elektronike, do komunikacija, softvera i energetskog sustava – u jednu pouzdanu cjelinu. Sljedeći korak jest prelazak s prototipa na tehnološki zreo proizvod kroz sustavna testiranja i otklanjanje uočenih nedostataka – istaknuo je Mulaosmanović, dodajući da ova platforma predstavlja dobru osnovu za razvoj čitave obitelji autonomnih sustava uz suradnju s domaćim i međunarodnim partnerima.
Projekt posjeduje primarno mirnodopsku namjenu, a značajan interes međunarodnih partnera dodatno potvrđuje kvalitetu i tržišni potencijal domaće pameti. Ulaganje u znanost, tehnologiju i mlade kadrove ostaje temeljni preduvjet za izgradnju održivoga gospodarstva zasnovanoga na znanju.