Unatoč pesimizmu i sumnjičavosti, koji su pratili upućivanje odgovora Bosne i Hercegovine na upitnik Europske komisije, čini se kako Bruxelles i nije posebice nezadovoljan onim što im je isporučeno, piše Večernji list BiH.
Prolazno vrijeme
Prema neslužbenim najavama, do kraja ovog mjeseca, a najkasnije početkom idućeg, u Bosni i Hercegovini bi Europska komisija trebala poslati dodatnih oko 500 pitanja na osnovni upitnik. Osim što nam “prolazno vrijeme” nije loše, budući su odgovori poslani prije nešto više od dva mjeseca, ni broj dodatnih pitanja ne pokazuje da je sadržaj odgovora bio loš. Ako na 25.000 stranica odgovora na upitnik stiže “samo” nekoliko stotina dodatnih pitanja, onda su državne, entitetske i županijske institucije, koje su sudjelovale u izradi odgovora, uradile dobar posao. Usporedbe radi, zemlje koje su ispred Bosne i Hercegovine na europskom putu, Srbija i Crna Gora, dobile su više dodatnih pitanja. Srbija je morala objasniti ranije odgovore u 629 slučajeva, a Crna Gora u 673 slučaja. Ovaj podatak dodatno dobiva na težini ako se zna da je Srbija imala znatno manje pitanja i odgovora na osnovni upitnik. Naime, Srbija je imala približno 2400 pitanja u osnovnom upitniku, a BiH 3242. Naravno, to ne znači da dodatna pitanja, a uglavnom je riječ o objašnjenjima ranijih odgovora, u slučaju Bosne i Hercegovine nisu detaljnija i zahtjevnija nego u slučaju Srbije ili Crne Gore.
Teško prognozirati
Što se dodatno traži od BiH, znat ćemo tek kada dodatna pitanja stignu u Sarajevo. Iskustvo Srbije pokazuje da su prošla tri mjeseca od dostavljanja prvih odgovora na upitnik do dostavljanja dodatnih odgovora. Ako bi BiH pratila taj tempo, onda bi već tijekom lipnja dodatni odgovori na pitanja, koja se očekuju u predstojećih petnaestak dana, trebali biti odaslani u Bruxelles. Naravno, teško je bilo što vremenski prognozirati dok se ne vidi kakva objašnjenja Europska komisija traži. Imajući u vidu kompliciranu strukturu BiH, ovlasti pojedinih razina vlasti te odredbe Mehanizma koordinacije, lako bi se moglo dogoditi da proces odgovaranja na dodatna pitanja traje dulje nego u slučaju naših istočnih susjeda. Kada je već riječ o Srbiji, treba istaknuti da je prošlo manje od šest mjeseci između slanja dodatnih odgovora na upitnik Europske komisije i donošenja formalne preporuke da se Srbiji dodijeli status kandidata za članstvo u Europsku uniju. Iskustvo Hrvatske pokazuje da je od uručivanja odgovora na upitnik Europske komisije (RH je imala ukupno 4560 pitanja) do dobivanja preporuke za dobivanje statusa kandidata, prošlo nešto više od šest mjeseci. Usporedbe su nezahvalne, ali ako bi se u slučaju BiH ponovili scenariji iz susjedstva, odluku, kojom se preporučuje dodjela kandidacijskog statusa Bosne i Hercegovine, bi Europska komisija mogla donijeti početkom iduće godine. Naravno, previše je tu onih “ako” koji u slučaju BiH uvijek treba uzeti u obzir. Posebice zato što se zahuktava predizborna kampanja u kojoj je dogovor o bilo čemu pa i o odgovorima na dodatna pitanja Europske komisije itekako zahtjevan posao.•