Svjetska banka prognozira da će ekonomija Bosne i Hercegovine u 2026. godini ostvariti rast od 2,4 posto, što je ispod očekivanog prosjeka zapadnog Balkana od 3,1 posto, dok bi u naredne dvije godine gospodarska aktivnost u zemlji trebala postepeno jačati. Istovremeno, u novom Redovnom ekonomskom izvješću za zapadni Balkan, objavljenom danas, upozorava se da su visoki troškovi trgovine i složene regulatorne procedure među ključnim preprekama snažnijem ekonomskom razvoju, konkurentnosti poduzeća i otvaranju kvalitetnih radnih mjesta u regiji.
Prema projekcijama Svjetske banke, gospodarski rast u Bosni i Hercegovini trebao bi se ubrzati s procijenjenih 2,1 posto u 2025. na 2,4 posto ove godine, dok se za 2027. očekuje rast od 2,9 posto, a za 2028. 3,1 posto.
Međutim, prognoze za Bosnu i Hercegovinu nešto su nepovoljnije nego u proljetnom izvješću Svjetske banke. Očekivane stope rasta za sve tri godine, od 2026. do 2028., snižene su za po 0,1 postotni bod.
Prema izvješću, gospodarstvo BiH zabilježilo je rast od dva posto u 2023., koji se ubrzao na 3,2 posto u 2024., prije nego što se usporio u 2025.
U šest gospodarstava Zapadnog Balkana, koja uključuju Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, Svjetska banka očekuje ubrzanje prosječnog gospodarskog rasta s 2,6 posto u 2025. na 3,1 posto u 2026., prvenstveno potaknuto potrošnjom i ulaganjima.
Daljnje jačanje gospodarske aktivnosti očekuje se 2027. godine, kada bi regionalni rast trebao dosegnuti 3,4 posto, a ista stopa predviđa se i za 2028. godinu.
Takav razvoj događaja, navodi se u izvješću, potvrđuje otpornost gospodarstava Zapadnog Balkana na vanjske šokove i njihovu kontinuiranu ekonomsku konvergenciju s Europskom unijom, unatoč geopolitičkim neizvjesnostima i slabijoj gospodarskoj aktivnosti kod ključnih trgovinskih partnera.
Direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan, Xiaoqing Yu, naglasila je da je regija još jednom pokazala svoju sposobnost prilagodbe nepovoljnim međunarodnim okolnostima, ali je također upozorila da sama otpornost nije dovoljna za postizanje dugoročnih razvojnih ciljeva.
- U vrijeme pojačane geopolitičke neizvjesnosti i slabog rasta ključnih trgovinskih partnera, Zapadni Balkan je još jednom dokazao svoju ekonomsku otpornost - rekla je Yu.
Naglasila je da je, kako bi se približio prosječnom dohotku Europske unije i stvorio kvalitetna radna mjesta, potrebno dodatno poboljšati poslovno okruženje.
- Sama otpornost nije dovoljna da pomogne ovoj regiji da postigne konvergenciju s prosječnim dohotkom Europske unije ili stvori kvalitetna radna mjesta koja su građanima potrebna. Radna mjesta stvaraju dinamični privatni sektori, a sljedeća faza rasta zahtijeva učinkovite, predvidljive propise i uklanjanje trgovinskih barijera, ne samo na granicama već i iza njih - rekao je Yu.
Prema pojedinačnim projekcijama, najveći gospodarski rast u 2026. godini očekuje se na Kosovu, od 3,6 posto, zatim u Albaniji s 3,4 posto i Crnoj Gori s 3,3 posto. Za Sjevernu Makedoniju se predviđa rast od 3,2 posto, za Srbiju od 3,1 posto, dok je BiH na posljednjem mjestu među šest gospodarstava u regiji s 2,4 posto.
U 2027. godini najveći rast ponovno se očekuje na Kosovu, od 3,8 posto, zatim u Srbiji s 3,7 posto i Albaniji s 3,6 posto. Očekuje se da će Crna Gora i Sjeverna Makedonija rasti po tri posto, dok bi gospodarstvo BiH trebalo rasti za 2,9 posto.
Projekcije za 2028. godinu ukazuju na rast od 3,9 posto za Kosovo, 3,7 posto za Albaniju, 3,5 posto za Srbiju, 3,1 posto za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru te 3 posto za Sjevernu Makedoniju.
U usporedbi s proljetnim prognozama, Svjetska banka povećala je svoja očekivanja rasta za Srbiju i Crnu Goru za po 0,4 postotna boda za 2026. godinu, a za Sjevernu Makedoniju za 0,3 postotna boda. Projekcije za Albaniju ostale su nepromijenjene, dok su one za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo smanjene za po 0,1 postotni bod.
Iako su gospodarstva Zapadnog Balkana u posljednjih nekoliko desetljeća ostvarila značajan napredak u međunarodnoj trgovinskoj integraciji, Svjetska banka upozorava da postojeće administrativne i regulatorne barijere i dalje ograničavaju njihov puni razvojni potencijal.
Zahvaljujući višestrukim krugovima liberalizacije carina, trgovina robom i uslugama dosegla je 107 posto regionalnog bruto domaćeg proizvoda u 2025. godini, što je više od prosjeka Europske unije od 90 posto. Istodobno, izvoz usluga iz regije učetverostručio se između 2010. i 2025. godine.
Međutim, kako se navodi u izvješću, sam pristup međunarodnim tržištima nije dovoljan tvrtkama za postizanje dugoročne konkurentnosti, posebno ako se suočavaju s visokim poslovnim troškovima i složenim postupcima unutar vlastitih gospodarstava.
Prosječna carinska stopa na uvoz robe na Zapadnom Balkanu iznosi približno šest posto, dok necarinske mjere stvaraju dodatne troškove od oko deset posto vrijednosti uvoza.
U nekim sektorima poljoprivrede i prehrambene industrije ti dodatni troškovi prelaze 20 posto, dok su ograničenja prekograničnog pružanja usluga još izraženija, s procijenjenim troškovima od 29 posto.
Svjetska banka posebno upozorava na posljedice nepotrebnih zahtjeva za licenciranje i odobrenje, višestrukih kontrola, složenih postupaka certificiranja i pravila o poslovnom nastanku, što povećava troškove poslovanja i otežava regionalnim tvrtkama pridruživanje međunarodnim lancima vrijednosti.
Prema simulacijama predstavljenim u izvješću, uklanjanje samo polovice postojećih prepreka uvozu moglo bi povećati bruto domaći proizvod regije u srednjoročnom razdoblju za čak 12,5 posto.
Takav potencijalni ekonomski utjecaj, naglašava se, pokazuje da smanjenje regulatornih i administrativnih opterećenja može igrati značajnu ulogu u poticanju ulaganja, produktivnosti i zapošljavanja.
Visoki troškovi uvoza također negativno utječu na izvozne mogućnosti tvrtki, jer povećavaju cijene sirovina, opreme i drugih proizvoda potrebnih za proizvodnju robe namijenjene inozemnim tržištima.
Podaci Svjetske banke pokazuju da samo oko trećina novih izvoznih pothvata tvrtki sa Zapadnog Balkana preživi tijekom prve godine poslovanja na inozemnim tržištima, dok samo jedan do četiri posto njih preživi pet godina.
Takva nestabilnost izvoza ima izravne posljedice na zapošljavanje i kvalitetu radnih mjesta, budući da tvrtke orijentirane na izvoz zapošljavaju veliku većinu radnika u regionalnoj prerađivačkoj industriji.
Osim toga, tvrtke koje posluju na međunarodnim tržištima obično su veće i isplaćuju veće plaće od usporedivih tvrtki koje su prvenstveno usmjerene na domaće tržište.
Stoga Svjetska banka procjenjuje da bi smanjenje trgovinskih barijera moglo omogućiti većem broju tvrtki da se bave izvozom, dugoročno opstanu na inozemnim tržištima i stvore bolje plaćena radna mjesta.
Prioritetne mjere uključuju pojednostavljenje i digitalizaciju administrativnih postupaka, uvođenje inspekcijskog nadzora na temelju procjene rizika, međusobno priznavanje usklađenih standarda i kvalifikacija te uklanjanje nepotrebnih regulatornih ograničenja.
Svjetska banka zaključuje da je za sljedeću fazu gospodarskog razvoja na Zapadnom Balkanu potrebno pretvoriti postojeću trgovinsku otvorenost u snažniji rast produktivnosti, konkurentnije privatne sektore i stabilnije zapošljavanje, što bi također ubrzalo konvergenciju životnog standarda građana regije s prosjekom Europske unije.