Nepravedan obračun mirovina

Profesor umirovljen 2006. prima 497 KM, a njegov kolega koji je od 2016. u mirovini 612 KM

Profesor umirovljen 2006. prima 497 KM, a njegov kolega koji je od 2016. u mirovini 612 KM
07.06.2017.
u 15:08
Pogledaj originalni članak

Srednjoškolski profesor iz Federacije Bosne i Hercegovine koji je u mirovinu otišao s 40 godina staža tijekom 2006. godine prima mirovinu u visini od 497,88 konvertibilnih maraka, dok njegovom kolegi s istim brojem odrađenih godina u istoj školi koji je u mirovinu otišao 2016. Federalni zavod MIO svaki mjesec isplati 612,56 KM mirovine, piše Večernji list BiH.

Velike razlike

Profesor koji je u mirovinu otišao s 35 godina radnog staža 2006. godine mjesečno prima 448,09 KM, a njegov kolega s istim radnim stažom koji je mirovinu ostvario prošle godine svaki mjesec prima mirovinu u visini od 587,29 KM.
Srednjoškolski profesor i s 40 i 35 godina radnog staža (s koliko se najčešće ostvaruje starosna mirovina) koji je mirovinu ostvario prije 2005. godine i ranije prima još nižu mirovinu u odnosu na svoje kolege koji su se u kategoriju umirovljenika svrstali 2006. Važno je naglasiti kako su svi oni mirovinu ostvarili po istom Zakonu o MIO. Iz navedenoga je vidljivo koliko je trenutačni Zakon o MIO nepravedan, odnosno da je način obračuna mirovine nužno mijenjati ako se mirovine, barem u idućem razdoblju, žele ujednačiti. U protivnom, ako ostane sadašnji način obračuna mirovina, srednjoškolski profesor koji u mirovinu bude išao za desetak godina primat će gotovo 300 KM više od svog kolege koji je radno mjesto napustio do 2010. godine.
Iz Federalnog zavoda MIO objašnjavaju kako je osnovni uzrok takvim razlikama u iznosu mirovina za iste poslove i iste plaće zakonom utvrđen način izračuna mirovinske osnovice, piše Večernji list.

Ratno i poslijeratno razdoblje

“Spomenuti način je plaće ostvarene do ratnog razdoblja obezvrijedio, dok su plaće u poslijeratnom razdoblju vrednovane u realnoj vrijednosti. Kako osobe koje u posljednjim godinama ostvaruju pravo na mirovinu u pravilu imaju znatno više godina staža osiguranja ostvarenog u poslijeratnom razdoblju, njihova mirovinska osnovica biva znatno veća nego kod onih osoba koje imaju više staža u prijeratnom razdoblju”, naveli su iz Federalnog zavoda MIO. Ističu kako se na taj način dobivena osnovica usklađuje (množi) s isplatnim koeficijentom.
“Ako ne bi bilo promjene zakona, odnosno načina izračuna mirovine, ta bi se razlika samo povećavala”, poručili su iz Zavoda MIO Federacije BiH. Sve navedeno razlog je zbog kojeg je Federalno ministarstvo rada i socijalne skrbi pripremilo novi Zakon o mirovinskom osiguranju, međutim, nakon brojnih rasprava u Parlamentu i vraćanja ponovno na doradu Vladi Federacije BiH, od njega se odustalo te se krenulo u izradu novoga. Sporan je ponovno bio koeficijent za obračun mirovina oko kojeg se koalicijski partneri nisu mogli dogovoriti, piše Večernji list.
Za očekivati je kako će novi Zakon koji će se tek u idućem razdoblju naći pred ministrima u Vladi Federacije BiH, ali i zastupnicima u federalnom Parlamentu, donijeti pravedniji, odnosno ujednačeniji način raspodjele mirovina, kako zbog umirovljenika koji zaslužuju jednak tretman tako i zbog Zavoda MIO koji dugoročno financijski neće moći izdržati isplatu mirovina prema postojećem zakonu. 

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.