Njemački vojni stratezi upozoravaju da niz kibernetičkih napada, sabotaža i kampanja dezinformiranja kojima je zemlja izložena posljednjih mjeseci može predstavljati uvod u puno ozbiljniji sukob. Prema njihovoj procjeni, takve “hibridne prijetnje” više se ne promatraju kao izolirani incidenti, već kao dio šire strategije koja može voditi otvorenoj vojnoj konfrontaciji.
U tom kontekstu Njemačka intenzivno prilagođava svoje obrambeno planiranje, svjesna da bi u slučaju većeg sukoba unutar NATO-a igrala ključnu ulogu. Zemlja se vidi kao glavno logističko središte i tranzitni koridor za savezničke snage, što je ujedno čini i jednom od prvih meta mogućeg napada. Prema pisanju Politica koji se poziva na povjerljivi njemački vojni dokument, u ratnom scenariju Njemačka bi se mogla naći pod snažnim pritiskom već u ranoj fazi sukoba. Dugodometni konvencionalni napadi ne bi bili usmjereni samo na vojne ciljeve, već i na civilnu infrastrukturu, prometnu mrežu, energetiku, zdravstveni sustav i druge ključne segmente funkcioniranja države.
Planiranje polazi od pretpostavke da se suvremeni rat ne vodi isključivo na bojišnici. Kibernetičke operacije, utjecaj na javno mnijenje i sabotaže sada su izravno ugrađeni u logiku vojne eskalacije, a ne tretiraju se više kao sporedni oblik pritiska. Upravo zato naglasak se stavlja na koordinaciju civilnih i vojnih struktura. U razrađenim scenarijima predviđeno je pet faza eskalacije, od ranog prepoznavanja prijetnji i odvraćanja, preko nacionalne obrane i kolektivne obrane NATO-a, pa sve do oporavka nakon sukoba. Njemačka se trenutačno nalazi u početnoj fazi, u kojoj se fokus stavlja na razmjenu obavještajnih podataka, usklađivanje državnih institucija te jačanje logistike i zaštite.
Posebno se povećava uloga domaćih vojnih snaga. One bi, u slučaju krize, imale zadatak štititi kritičnu infrastrukturu, osiguravati kretanje savezničkih postrojbi kroz zemlju te pomagati u održavanju osnovnih državnih funkcija dok se borbene snage angažiraju na drugim područjima. Civilni sektor pritom se smatra neizostavnim dijelom obrane. Bez podrške transportnih tvrtki, energetskog sustava, zdravstvenih službi i privatnih izvođača, provedba obrambenih planova ne bi bila moguća.
Da ove procjene nisu samo teorijske, potvrđuju i nedavni događaji. Njemačke vlasti bilježe porast špijunaže, kibernetičkih napada i pokušaja utjecaja na političke institucije i javnost, a sve se češće govori o sustavnom djelovanju Rusije protiv europskih članica NATO-a. Na ove prijetnje javno je upozorio i njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt, koji je izjavio da je Njemačka praktički svakodnevno meta hibridnog ratovanja.