Dospjela mirovina koja nije isplaćena prije smrti umirovljenika može se naslijediti.
Novac se nasljednicima isplaćuje na temelju dokumentacije kojom dokazuju svoje pravo, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na svojim stranicama objašnjava što treba dostaviti za isplatu. Pritom je važno razlikovati pripadajući neisplaćeni iznos od uplate koja nakon smrti stigne na račun pokojnika.
Prema HZMO-ovim uputama, radi isplate neisplaćene pripadajuće mirovine umrlog korisnika treba dostaviti pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, i to izvornik ili ovjerenu presliku, te podatke o bankovnom računu nasljednika. Dokumentaciju je potrebno priložiti uz zahtjev za isplatu.
Rješenje o nasljeđivanju važno je zato što se njime utvrđuje tko su nasljednici, što čini ostavinu i koliki dio pripada pojedinom nasljedniku. Ostavinski postupak provodi sud ili javni bilježnik kao povjerenik suda. Ako nasljednika ima više, njihova prava proizlaze iz rješenja, pa jedan član obitelji samim obraćanjem HZMO-u ne stječe pravo na cijeli neisplaćeni iznos, piše Lika Online.
Za obitelji je osobito važno pravilo o mjesecu smrti. Zakon o mirovinskom osiguranju propisuje da mirovina i druga pripadajuća primanja pripadaju do posljednjeg dana mjeseca u kojem je korisnik umro. Iznos se zato ne svodi samo na dane koje je umirovljenik u tom mjesecu proživio.
Ako umirovljenik, primjerice, umre 3. listopada, pripada mu mirovina za cijeli listopad. Kako se mirovine isplaćuju unatrag, redovna isplata za listopad slijedi u studenome. To treba razlikovati od mirovine za rujan, koja se isplaćuje u listopadu. Za utvrđivanje neisplaćenog iznosa bitno je za koji mjesec mirovina pripada i je li već isplaćena.
Posebna pravila vrijede ako uplata na račun stigne nakon smrti korisnika. Banka ili pošta mora onemogućiti raspolaganje tim sredstvima čim sazna za smrt, a na zahtjev HZMO-a mora ih vratiti. Zakon također zabranjuje da se iz tih uplata naplaćuju potraživanja banke i drugih vjerovnika.
Iz tih pravila proizlazi da povrat uplate HZMO-u ne znači gubitak prava nasljednika na pripadajuću neisplaćenu mirovinu. Isplatu nasljednicima treba zatražiti uz dokumentaciju, prema utvrđenom pravu.
Tijekom ostavinskog postupka korisno je provjeriti postoji li takvo potraživanje prema HZMO-u kako bi moglo biti obuhvaćeno rješenjem. Ako se za njega dozna tek poslije, treba provjeriti postupak za naknadno pronađenu imovinu.
Prema informacijama na portalu gov.hr, imovina koja nije obuhvaćena pravomoćnim rješenjem u pravilu se raspoređuje novim rješenjem na temelju ranije donesenog. Cijela ostavinska rasprava zato se ne mora nužno ponavljati. Iznimke postoje, primjerice ako se netko ranije odrekao nasljedstva ili ustupio svoj dio drugom nasljedniku.
HZMO navodi i druge moguće osnove za isplatu takvih primanja. Uz pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, nasljednici mogu pravo dokazivati europskom potvrdom o nasljeđivanju. Isplata može pripadati i davatelju uzdržavanja na temelju ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, odnosno daroprimcu prema ugovoru o darovanju. U tim slučajevima mjerodavan je odgovarajući ugovor, uz isprave u propisanom obliku i sadržaju.
Informacije o konkretnoj neisplaćenoj mirovini i potrebnoj dokumentaciji mogu se zatražiti od HZMO-a. Zavod za informacije o mirovinama navodi telefonske brojeve 01/4595-011 i 01/4595-022.
Nasljeđivanje neisplaćenog iznosa treba razlikovati i od obiteljske mirovine. Obiteljska mirovina zasebno je pravo koje članovi obitelji ostvaruju ako ispunjavaju zakonske uvjete. Činjenica da je netko nasljednik i da mu pripada dio posljednje neisplaćene mirovine sama po sebi ne znači da će ubuduće primati obiteljsku mirovinu.