Zašto je službenom Sarajevu uvijek netko drugi kriv zbog vlastitih propusta? To je pitanje na koje nije teško odgovoriti jer u principu otrovne strelice se gotovo uvijek šalju u susjedstvo u Hrvatsku, počevši od gradnje Pelješkog mosta, uskraćivanje prava na bescarinski izvoz iz Hrvatske u BiH, piše Večernji list BiH. Hrvatska je kriva i što vlakovi iz Sarajeva ne prometuju do Ploča, već samo do Čapljine, ali u Sarajevu nitko nije kriv za bačeni novac, točnije kredit od 150 milijuna KM za talgo vlakove koji godinama stoje kao mrtvi kapital te za niskopodni Končarev vlak koji još nije plaćen.
Uvijek se apostrofira kako su susjedi krivi, ali se nikada ne govori o domaćoj krivnji. Isto tako, kada je Hrvatska stavila veto na izvoz mlijeka i mliječnih prerađevinama iz BiH u EU, pokrenula se velika polemika koja je imala za cilj bojkot hrvatskih proizvoda. Naime, ta se tvrdnja ovih dana potvrdila u praksi.
Kontrola iz Europske unije
Podsjećanja radi, veto na izvoz mlijeka je skinut u rujnu, a ovih dana se govori da bi se BiH mogla suočiti s novim problemom oko izvoz mlijeka u zemlje EU. Da bi BiH mogla izvoziti mlijeko i mliječne proizvode na tržište EU, potrebno je ispuniti sve preuzete obveze iz akcijskog plana. Još mnogo posla je ostalo za uraditi, a, prije svega, usvajanje zakona o veterinarstvu. Inspektori za hranu i veterinarstvo EU (FVO), najavili su da će početkom 2016. doći u BiH kako bi provjerili realizaciju dogovorenih odredbi iz akcijskog plana koje je nužno usuglasiti i provesti kako bi bh. mljekare mogle svoje proizvode izvoziti na tržište EU.
Jedna od najvažnijih stavki koju je potrebno ispuniti je usvajanje novog zakona o veterinarstvu u BiH, kako bi se ispunila osnovna preporuka koja nalaže jačanje organizacije službenih kontrola i ovlasti koje imaju za cilj učinkovitu primjenu zakonskih propisa s ciljem usklađenosti zahtjeva s EU. Kvaliteta mliječnih proizvoda iz BiH nikada nije bila upitna, međutim, ako se ne ispune preuzete obveze, politika će snositi odgovornost za blokadu izvoza mlijeka iz BiH. Znajući političku zbilju u BiH, problemi oko izvoza mlijeka ponovno su na vidiku. S druge strane, zbog tvrdoglavog odnosa bivše 'platformaške' vlasti, BiH nikada nije htjela potpisati trgovinski sporazuma s RH kada je ušla u EU.
Prijete i nove sankcije
No, uoči puta na sastanak Energetske zajednice EU koja je BiH uvela sankcije, ministar vanjske trgovine Milan Šarović izjavio je da su vlasti BiH spremne na kompromis u pregovorima o prilagodbi privremenog trgovinskog sporazuma koje vode s EU kako bi se on počeo primjenjivati i na Hrvatsku, jer su svjesne kako bez toga ne mogu podnijeti zahtjev za odobravanje statusa kandidata za punopravno članstvo u EU. Navodno je Predsjedništvo BiH zatražilo od Vijeća ministara "redefinirati i korigirati" dosadašnju pregovaračku poziciju u odnosu na prilagodbu trgovinskog sporazuma i imenovati novi tim koji će voditi taj proces u ime BiH.
Drugim riječima, to znači da je BiH spremna odustati od svojeg dosadašnjeg nepopustljivog odnosa koji je Hrvatskoj od njezinog ulaska u EU priječio korištenje prava bescarinskog izvoza u BiH. Europska komisija od BiH od tada traži da Hrvatska nesmetano sudjeluje u raspodjeli ranije dogovorenih kvota bescarinskog izvoza u BiH, no vlasti u Sarajevu tomu su se uporno protivile s obrazloženjem kako bi to ugrozilo domaću proizvodnju, posebno prehrambeni i poljoprivredni sektor.