Civilno zrakoplovstvo i zračni promet mogli bi biti jedan od glavnih pokretača gospodarskog razvoja Bosne i Hercegovine u idućim desetljećima, poručio je ravnatelj Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH Davorin Primorac u podcastu “Špica s Macanom”. Govoreći o sustavu koji svakoga dana, 24 sata dnevno i sedam dana u tjednu, mora funkcionirati bez prava na pogrešku, Primorac je istaknuo kako je BHANSA primjer da državna institucija u BiH može biti profesionalna, samoodrživa, financijski stabilna i međunarodno priznata.
Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH utemeljena je zakonom 2009. godine, a izgradnja državne kontrole letenja krenula je nakon razdoblja u kojem su postojale entitetske i državne institucije civilnog zrakoplovstva. Prvi veliki iskorak dogodio se 2014., kada je BiH preuzela odgovornost za pružanje usluga u donjem zračnom prostoru, do visine od oko 10.000 metara. Tada se radilo o oko 20 posto ukupnog prometa u zračnom prostoru BiH.
Ključni trenutak uslijedio je 5. prosinca 2019. godine, kada je BiH preuzela odgovornost za cjelokupan zračni prostor. Do tada su usluge u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine pružale kontrole letenja iz Zagreba i Beograda, što je bio nastavak sustava iz bivše države. Primorac je taj događaj nazvao povijesnim uspjehom i jednim od najvećih uspjeha zemlje u modernoj povijesti, naglašavajući kako je BiH tada prvi put ovladala vlastitim nebom.
- Suverenitet zračnog prostora Bosne i Hercegovine neupitan je i potpun - poručio je Primorac, objašnjavajući kako se civilni zračni promet odvija do oko 20.000 metara visine, dok iznad toga ostaju samo rakete i vojni objekti. U tom kontekstu spomenuo je i kampanju “Naše nebo, naš uspjeh”, kojom se željelo javnosti približiti što znači preuzimanje kontrole nad vlastitim zračnim prostorom.
Posebno je naglasio financijsku samostalnost BHANSA-e. Agencija se, prema njegovim riječima, financira iz vlastitih prihoda i nema nikakav doticaj s državnim proračunom. U proteklih deset godina u državni proračun uplatila je oko 150 milijuna konvertibilnih maraka, a istodobno nije uzela ni jednu marku. Prihodi se ostvaruju pružanjem usluga zrakoplovnim kompanijama koje koriste zračni prostor BiH, a ostvarena sredstva ulažu se u modernizaciju sustava, infrastrukturu, opremu i ljudske resurse.
Danas BHANSA ima više od 500 zaposlenih, od čega 147 kontrolora letenja. Upravo su kontrolori, istaknuo je Primorac, najvitalniji dio agencije jer svakodnevno nose golemu odgovornost za sigurnost zračnog prometa. Oni moraju biti potpuno spremni, posebno u razdobljima vršnih opterećenja, kada je broj zrakoplova izrazito velik, a vremenski uvjeti dodatno otežavaju rad. U ljetnim danima kroz zračni prostor BiH zna proći i više od 2000 zrakoplova dnevno, što sustav stavlja pod najveća opterećenja.
Govoreći o kontrolorima, Primorac je podsjetio i na globalni nedostatak kadra u zrakoplovnoj industriji. Procjene govore da u svijetu trenutačno nedostaje oko 15.000 kontrolora letenja, a do 2035. taj bi se manjak mogao popeti na više od 70.000. Zbog toga je tržište iznimno konkurentno, a BHANSA se mora boriti za zadržavanje svojih stručnjaka, osobito jer su kadrovi školovani po međunarodnim standardima i vrlo su traženi. Dio kontrolora već je otišao prema Kataru i Abu Dhabiju, gdje su primanja znatno veća.
Unatoč tome, agencija nastoji zadržati stabilnost sustava. Primorac je kazao kako se redovito rade usporedbe s drugim pružateljima usluga u zračnoj navigaciji, prate ekonomski parametri, inflacija i kupovna moć te održava komunikacija sa sindikatima. Naglasio je kako su kontrolori bolje plaćeni i od njega kao direktora, što smatra normalnim s obzirom na razinu odgovornosti koju nose.
BHANSA godišnje opslužuje više od 600.000 preleta, a u najprometnijim ljetnim danima broj se penje na više od 2000 zrakoplova dnevno. To znači milijune putnika koji prolaze kroz zračni prostor BiH, a za običnog putnika sve to često ostaje nevidljivo. Putnici eventualno vide drugi zrakoplov kroz prozor i imaju osjećaj da je vrlo blizu, no Primorac pojašnjava kako je riječ o precizno propisanim procedurama razdvajanja po visini, vremenu, udaljenosti i kutu. U zračnom prometu, naglašava, sigurnost je prvo i osnovno načelo.
Agencija, kaže, djeluje u strogo reguliranom sustavu, uz nadzor domaćih i međunarodnih institucija. Europska agencija za civilno zrakoplovstvo iz Kölna više je puta provodila inspekcijski nadzor u BHANSA-i, a rezultati su pokazali usklađenost sa zahtjevima i standardima. Upravo zato, smatra Primorac, BiH uživa velik ugled u međunarodnim zrakoplovnim krugovima. Kao primjer navodi i činjenicu da ih je danska kontrola letenja kontaktirala radi savjetničkih usluga za uspostavu kontrole leta na području Grenlanda.
Jedna od tema razgovora bili su i dronovi te tehnološke promjene. Primorac je upozorio kako se prije deset godina o bespilotnim letjelicama gotovo nije ni govorilo, dok su danas one sudionici zračnog prometa, osobito na malim visinama. Problem je što se u zakonodavstvu BiH, prema njegovim riječima, bespilotne letjelice još uvijek ne spominju ni jednom riječju. Zato je nužno mijenjati zakone o zrakoplovstvu i BHANSA-i kako bi se sustav prilagodio novim tehnologijama, uključujući umjetnu inteligenciju, dronove i nove oblike letenja.
Govoreći o primjedbama na transparentnost i političke rasprave, Primorac je odbacio tvrdnje da agencija posluje netransparentno. Naglasio je kako su financijski planovi, izvješća, programi rada i strategije dostupni kroz institucije BiH, Vijeće ministara, nadležno ministarstvo i javno dostupne dokumente. Ipak, dodao je kako BHANSA ne smije postati predmet dnevnopolitičkih nadmudrivanja jer je riječ o sustavu koji ne može stati ni jednog trenutka.
- Mi nemamo luksuz baviti se dnevnom politikom. Sigurnost nikada ne smije biti dovedena u pitanje - poručio je, naglašavajući kako se odluke u upravi i Vijeću agencije godinama donose konsenzusom. Sjedište agencije je u Mostaru, a jedinice djeluju u Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci. Upravo ta ravnoteža, kaže Primorac, pokazuje kako institucija na državnoj razini može funkcionirati u skladu, profesionalno i bez političkih blokada.
U razgovoru se dotaknuo i činjenice da ga se u političkom i medijskom prostoru nerijetko promatra kao zeta Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH, umjesto kroz rezultate Agencije. Primorac na to nije želio ulaziti u političke polemike, nego je odgovorio osobno i smireno.
- Oženjen sam čovjek, sa svojom lijepom Danijelom imam troje djece. Relativno smo mladi i, hvala Bogu, živi su nam roditelji, i njezini i moji, koji su nam ogromna podrška u životu. Ovu priliku dugujem svojim roditeljima jer su mi upravo oni omogućili da studiram ono što sam najviše volio. Počeo sam raditi od prvog dana u institucijama civilnog zrakoplovstva i dobio sam svoju priliku. Rekao bih da je pravo pitanje jesam li je iskoristio, a ovi rezultati, vjerujem, govore dovoljno. To je sve što imam reći o tome - kazao je Primorac.
Na kraju je istaknuo kako će civilno zrakoplovstvo biti jedan od ključnih motora razvoja BiH u budućnosti. Promet u ovom dijelu Europe, prema njegovim riječima, u idućih deset godina mogao bi narasti za još 50 posto, zbog čega su potrebna stalna ulaganja u tehnologiju, infrastrukturu i kadrove. BHANSA je, zaključuje Primorac, stvorila domaći proizvod na državnoj razini, dokazala se pred međunarodnim regulatorima i pokazala da BiH može imati sustav koji funkcionira po najvišim europskim standardima.