Mnoštvo vjernika, župljana, hodočasnika i gostiju, njih gotovo dvije tisuće, okupilo se u nedjelju, 16. kolovoza, na Ceru na proslavi Sv. Roka, suzaštitnika župe. Župa Cer proteže se između Dervente i Doboja. Misno slavlje predslavio je fra Ivan Nujić, gvardijan i župnik na Plehanu te upravitelj župe u Koraću, uz osam suslavitelja. Na početku mise sve je pozdravio i zahvalio svim dobročiniteljima župnik vlč. Josip Batinić. Nazočni su bili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, Davor Bernardić, bivši predsjednik SDP-a, Davor Čordaš, dužnosnik HDZ-a BiH, i Marijan Kljajić, piše Večernji list BiH.
Unutarnja preobrazba
Propovjednik fra Ivan Nujić u misi je naglasio značenje sv. Roka za nas danas, nakon sedam stoljeća od njegova života i djelovanja, te nastavio: "Ako nismo spremni prepoznati vrline sv. Roka i pokušati ih preslikati u svoje živote, koja je onda korist od naše nazočnosti ovdje? Ako smo ovdje došli samo da se provedemo i izgubimo vrijeme, onda je ovaj skup stvarno bez veze, uzalud gubimo vrijeme. Sv. Rok hodočasti u Rim kako bi u poznatoj Lateranskoj bazilici vidio tzv. Veronikin rubac, platno koje je Veronika pružila Isusu da obriše svoje krvavo lice dok je nosio svoj križ i na kojem je ostala utisnuta slika Isusova lica. Svako naše hodočašće ima trostruko značenje: hodočašće kao putovanje predstavlja čovjekov životni put. Dok hodočasti, čovjek se susreće s fizičkim naporima koje svladava, a to svladavanje daje mu snagu da svlada i duhovne napore te postigne unutarnju preobrazbu. Hodočašće je simbol čovjekova traženja vječne domovine. Dok ide kroz nepoznate prostore pune nesigurnosti, hodočasnik doživljava kako ide ususret Bogu, čisti i jača svoju vjeru. Na kraju puta vraća se svojoj kući duhovno obnovljen i ojačan. Uza sva zadovoljstva na ovome svijetu, osjećamo da smo najsigurniji kada smo u Božjoj blizini. U tom smislu mi smo tražitelji Boga, poput sv. Roka. On je, liječeći gubavce, i sam obolio od iste bolesti. Mi znamo koja su tjelesna djela milosrđa: gladna nahraniti, žedna napojiti, siromaha odjenuti, putnika primiti itd. Međutim, mi nismo samo tjelesna nego i duhovna bića, čemu nas također uči sv. Rok: dvoumna savjetovati, neuka poučiti, grešnika pokarati, žalosna i nevoljna utješiti, uvredu oprostiti. To su načela po kojima moramo živjeti ako se zovemo kršćanima, katolicima", završio je fra Ivan Nujić.
Područje Cera smješteno je na pitomim brežuljcima Bosanske Posavine, u sjevernoj Bosni, na sredini starog puta Derventa – Doboj, poznatijeg kao "Stara cesta". Obuhvaća nekoliko sela na području općina Derventa i Doboj, dijelom ili u cijelosti: Komaricu, Mišince, Gradinu, Tunjestalu, Dažnicu, Modran i Foču. Područje Cera udaljeno je oko 15 kilometara zračnom linijom od Dervente u smjeru jugoistoka. U Mišincima, uz staro groblje, prilikom nasipanja ceste Brod – Sarajevo 1880. godine otkriveni su temelji srednjovjekovne crkve sv. Roka. Razlog slavljenja i čašćenja sv. Roka na Ceru leži i u činjenici da je prije osnutka župe 1933. godine ondje postojala kapelica sv. Roka. Vjera djedova i starijih sačuvala je tradiciju iz prošlosti župe kada je riječ o čašćenju sv. Roka. Iako je glavni patron župe Krist Kralj, blagdan sv. Roka 16. kolovoza slavi se uz mnoštvo hodočasnika i iseljenika koji se upravo toga dana svake godine okupljaju u najvećem broju.
Rat pa potres
Katolička župa Krista Kralja na Ceru kod Dervente osnovana je 1933. godine izdvajanjem iz okolnih župa Foče, Plehana i Dervente. Prva župna crkva sagrađena je 1937. godine, a znatno je oštećena u Drugom svjetskom ratu te poslije i u potresu. Nova župna crkva građena je od 1982. do 1990. godine. Treba napomenuti da se u župi Cer posebno slavi blagdan sv. Roka. Zanimljivo je spomenuti da su u župi Cer tijekom otprilike 20 godina djelovale tri družbe časnih sestara: Klanjateljice Krvi Kristove, sestre Služavke Malog Isusa i Kćeri Božje ljubavi.
Tijekom rata od 1992. do 1995. godine, odnosno u drugoj polovini 1992., srpski su ekstremisti župnu crkvu minirali i sravnili sa zemljom, župnu kuću opljačkali i demolirali, a svi Hrvati katolici bili su protjerani. Župi Krista Kralja na Ceru pripadaju sljedeća naselja: Dažnica, Gradina, Foča (dio), Komarica (dio) i Tunjestala.
Prije rata župa je imala oko 3000 vjernika, a tijekom rata teško je stradala, da bi u novije vrijeme bila obnovljena. Danas župa ima jedva 30-ak vjernika u 20-ak kuća. Svi vjernici u ratu su bili protjerani.