U Bosni i Hercegovini najveći broj zaposlenih je u prerađivačkoj industriji, nakon koje slijedi trgovina na veliko i malo te popravak motornih vozila i motocikala.
Ove dvije djelatnosti zapošljavaju 318.022 od ukupno 850.095 zaposlenih u siječnju ove godine. S druge strane, najmanje zaposlenih je u sektoru poslovanja s nekretninama, njih 3316.
Zaposleni po spolovima
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, početkom ove godine broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini iznosio je 850.095, od čega su 390.182 žene. Kako se navodi u ovim podacima, broj zaposlenih osoba se, u odnosu na prosinac 2025. godine, smanjio za 0,5 posto, a broj zaposlenih žena za 0,3 posto.
Navedeno upućuje kako je broj zaposlenih za mjesec dana manji za gotovo 4500 radnika. Isti podaci govore kako je u prerađivačkoj industriji bilo 160.026 zaposlenih, trgovini 157.996, javnoj upravi i obrani 77.086, obrazovanju 72.474, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti 63.221, ugostiteljstvu 42.469, građevinarstvu 42.097 te prijevozu i skladištenju 39.323. Sektor informacije i komunikacije u Bosni i Hercegovini zapošljava 29.891, a stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 27.760 osoba. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u sektoru administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti u siječnju ih je bilo zaposleno 20.499, financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja 19.079. Početkom godine poljoprivreda, šumarstvo i ribolov zapošljavali su 18.796, a ostale uslužne djelatnosti 18.106 radnika.
Poljoprivredni sektor
U proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom bilo je 17.862 zaposlenih, dok je u umjetnosti, zabavi i rekreaciji radilo 15.142 ljudi. U vađenju ruda i kamena početkom godine bilo je 14.847 zaposlenih, opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, upravljanju otpada te djelatnosti sanacije zaštite životne sredine njih 13.645. Stručnjaci upozoravaju kako bi trebalo jačati broj zaposlenih u industriji i poljoprivredi, dok trgovina, iako zapošljava jako velik broj ljudi, ne može značajno utjecati na rast ekonomije. Ekonomist Igor Gavran je za Nezavisne novine komentirao kako je jedini sektor koji generira održivi ekonomski rast i razvoj industrija, odnosno proizvodnja konkretnih proizvoda, prije svega finalnih i tehnološki naprednih, gdje se ostvaruje najveća dodana vrijednost. - I sektor poljoprivrede morao bi imati puno više zaposlenih i puno veću proizvodnju nego što je sada slučaj jer bez jake domaće poljoprivrede opet se sve svodi na uvoz i ovisnost o stranoj robi - istaknuo je.
Prema njegovim riječima, smanjenje broja zaposlenih nije nimalo neočekivano te se, kako kaže, bez novih ulaganja može očekivati i daljnji pad. Upozorio je na gašenje industrije čelika, udar na poljoprivredu izazvan kontinuiranim rastom troškova te na problem koji imaju domaći prijevoznici s ograničenim boravkom u Europskoj uniji.