U 85. godini života danas (petak) preminuo je akademik prof. dr. Asim Kurjak, ugledni liječnik, znanstvenik i jedan od najpoznatijih svjetskih stručnjaka u oblasti ginekologije i akušerstva, koji je dao velik obol suvremenoj medicini. Bio je jedan od pionira primjene ultrazvuka u ginekologiji i porodništvu u Hrvatskoj te međunarodno priznati stručnjak za prenatalnu dijagnostiku
Rođen je 13. rujna 1942. godine u Kotor Varoši, a tijekom bogate profesionalne karijere, koju je većim dijelom svoga života ostvario u Hrvatskoj, ostvario je značajan doprinos razvoju suvremene medicine. U rodnom mjestu završio je osnovnu školu i nižu gimnaziju, potom srednju medicinsku u Banjoj Luci. Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1966., stažirao i odmah bio postavljen za ravnatelja Doma zdravlja u Kotor Varoši. Tri godine kasnije liječnik je na zagrebačkoj Klinici za ženske bolesti i porode, uz to od 1970. i asistent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na tim poslovima ostat će do 1980, a u međuvremenu 1972. završiti poslijediplomski studij na Sveučilištu u Londonu, 1974. položiti u Zagrebu specijalistički ispit iz ginekologije i porodništva te doktorsku radnju obraniti 1977. u Beogradu.
Usavršavao se u Londonu i Glasgowu u primjeni ultrazvuka u ginekologiji. Djelovao je u zagrebačkoj Klinici za ženske bolesti i porode i Kliničkoj bolnici Sveti Duh i bio profesor zagrebačkoga Medicinskoga fakulteta.
Predmet njegovih istraživanja su prenatalna dijagnostika, trodimenzijski ultrazvuk, doplersko istraživanje fetoplacentne i maternične cirkulacije. Proučavao je angiogenezu malignih tumora zdjelice vlastitom originalnom metodom transvaginalnog obojenoga doplera.
Bio je predsjednik Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, svjetske federacije Fetus kao pacijent te Europske i Svjetske udruge perinatalne medicine.
Tijekom karijere primio je brojna priznanja, no obilježile su je i afere. Njegovo ime povezivalo se sa slučajem smrti rodilje i njezina djeteta u zagrebačkoj bolnici Sveti Duh 2002. godine. U prosincu 2007. nepravomoćno je osuđen na osam mjeseci zatvora zbog zataškavanja liječničke pogreške, no potom je nastupila zastara pa presuda nije postala pravomoćna. Protiv njega, njegove supruge Biserke Funduk Kurjak i još dvoje liječnika vodio se i sudski postupak zbog optužbi za nezakonito presađivanje jajnih stanica pacijenticama. No, svi su 2009. nepravomoćno oslobođeni s obzirom na to da sud nije utvrdio dovoljno dokaza za njihovu krivnju.
Vijest o njegovoj smrti podijelio je na Facebooku Almir Badnjević, direktor Agencije za identifikacijske dokumente, evidencije i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH), a među ostalim, napisao je:
- Danas je na bolji svijet preselio akademik Asim Kurjak. Otišao je veliki znanstvenik, jedan od najznačajnijih medicinskih autoriteta našeg vremena, ali za mene je danas, prije svega, otišao jedan iznimno drag i važan čovjek. Teško mi je pronaći riječi kojima bih izrazio koliko je profesor Kurjak značio na mom životnom, profesionalnom i akademskom putu. Imao sam veliki privilegij da ga poznajem, da s njim surađujem, razgovaram i učim od njega. Bio mi je mentor u mnogim oblastima, čovjek kojem sam se mogao obratiti za savjet, od kojeg sam uvijek imao šoa naučiti i čije su mi iskustvo, znanje i podrška mnogo značili.
Profesor Kurjak mi je otvorio mnoga vrata svijeta znanosti. Zahvaljujući njemu upoznao sam ljude, stekao iskustva i dobio prilike koje su u velikoj mjeri oblikovale moj akademski put. Nikada nisam zaboravio, niti ću zaboraviti, njegovu spremnost da pomogne, da preporuči, poveže, posavjetuje i pruži podršku, a posebno sam cijenio povjerenje koje mi je ukazivao. Od njega sam učio kako se gradi akademski autoritet, kako se razmišlja izvan ustaljenih okvira, kako se povezuju ljudi i institucije i koliko je važno da čovjek, bez obzira na vlastiti uspjeh, nikada ne zaboravi pomoći drugima. Njegova znanstvena biografija, međunarodni ugled i doprinos suvremenoj medicini dobro su poznati. O tome će govoriti njegove knjige, znanstveni radovi, učenici i institucije s kojima je surađivao. Ja danas želim govoriti o profesoru Kurjaku kojeg sam osobno poznavao. O čovjeku čiji su mi savjeti mnogo puta bili dragocjeni, čija mi je podrška davala dodatnu sigurnost i čije je povjerenje za mene predstavljalo veliku čast, ali i odgovornost.
Neke ljude sretnemo tijekom života i od njih nešto naučimo, ali postoje i oni koji svojim znanjem, iskustvom i odnosom prema nama trajno utječu na to kakvi ćemo ljudi i profesionalci postati. Profesor Kurjak je za mene bio jedan od tih rijetkih ljudi.
Danas, dok se opraštam od njega, vraćaju mi se u misli naši razgovori, njegovi savjeti i sve prilike u kojima mi je pomogao. Ostaje žal što više neće biti novih susreta i razgovora, ali i duboka zahvalnost što sam imao priliku biti dio njegovog velikog znanstvenog i ljudskog svijeta.
Dragi moj profesore, mnogo toga što danas znam, mnoge prilike koje sam dobio i dio puta koji sam prošao vezani su upravo uz Vas. To Vam nikada neću zaboraviti. Hvala Vam što ste vjerovali u mene, što ste mi otvarali vrata koja sam teško mogao otvoriti sam i što ste svoje ogromno znanje i iskustvo tako nesebično dijelili. Hvala Vam za svaki razgovor, svaki savjet i svaku pruženu priliku. Bio sam ponosan što sam Vas mogao nazvati svojim životnim mentorom. To ću ostati i nakon Vašeg odlaska - stoji, među ostalim, u objavim Almira Badnjevića.