Bosna i Hercegovina već mjesecima trpi posljedice jedne od najtežih suša u posljednjem desetljeću, a prve ozbiljne posljedice osjećaju se na tržnicama i u prodavaonicama, piše Večernji list BiH. Zbog slabih prinosa pšenice, kukuruza, povrća i voća, cijene hrane naglo su porasle, što dodatno otežava život građanima koji se ionako bore s inflacijom i niskim primanjima.
Nastavak poskupljenja
Ratarske i povrtlarske kulture bilježe značajan pad prinosa. Stočari upozoravaju da vrućine utječu i na proizvodnju mlijeka i mesa. Dok se poljoprivrednici suočavaju s ogromnim gubicima, građani strahuju od rasta cijena hrane. Štete na ratarskim kulturama na pojedinim parcelama iznose i do 80%. Ništa bolja situacija nije ni s ostatkom proizvodnje. Prinosi povrća znatno su umanjeni. Nedostatak utječe ne samo na novčane gubitke nego i na buduću dostupnost proizvoda na tržištu.
- Na parcelama na kojima smo prethodnih godina brali po deset tona krumpira, sada jedva imamo tri. Kukuruz je potpuno podbacio, a stoka ostaje bez dovoljno stočne hrane - izjavio je proizvođač iz Semberije. Prema podacima udruga poljoprivrednika, prinosi su smanjeni i do 50%, što se izravno odrazilo na tržište. Kilogram krumpira i luka već je skuplji za 30%, dok su brašno i ulje poskupjeli između 15 i 20%. Na tržnicama u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli primjetno je i smanjenje ponude domaćeg voća, dok uvozno voće doseže rekordne cijene. Ekonomisti ističu da će se trend poskupljenja nastaviti i u idućim mjesecima jer BiH veliki dio prehrambenih proizvoda uvozi, a globalne cijene žitarica i uljarica također rastu zbog klimatskih nepogoda i rata u Ukrajini. - Oni kreću od siječnja - od snijega, griju plastenike, a sad je sve sprženo, teška je situacija, bit će problema s hranom, nikakve zalihe nemamo, nemamo robne rezerve, nemamo ništa - objašnjava za federalna.ba Savo Bakajlić, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
Kako dalje?
Ekstremne vrućine i nedostatak hrane za stoku već sada utječu na proizvodnju mlijeka. Strahuje se i od smanjenja proizvodnje mesa. - U takvim uvjetima stoka je pod stresom i to se značajno odražava na mliječnost, tako da će sva ta grla 10 - 20% smanjiti proizvodnju mlijeka. Ako vam kažem da je optimalna temperatura 12, a mi sad imamo 40, onda vidite kolika je to razlika i koliki je to stres - kazao je poljoprivredni proizvođač Nikola Aleksić. Prognoze nisu optimistične. Očekuje se i poskupljenje kruha u situaciji kada su subvencije proizvođačima mizerne. - Možemo opet očekivati uvoz, kao što i inače 90% prehrambenih proizvoda uvozimo. Ono što je problematično je da se najavljuju i poskupljenja energenata - rekao je Jovan Vasilić, predsjednik Udruge potrošača “Zvono” Bijeljina. - Uz kalkulaciju da je cijena pšenice 40 feninga po kg, a oni od 100 kg pšenice naprave 200 štruca kruha po 450 grama, apsurdno je da kruh sada košta od 2,30 do 2,40 KM, a pšenica 40 feninga. Mislim da je to sramota i za državu i za svakoga tko se time bavi - dodao je Bakajlić. Građani strahuju da će zima biti još teža. Umirovljenici i obitelji s nižim primanjima već se sada žale da im proračun ne može izdržati nova poskupljenja.
- Prije godinu dana istu sam košaru hrane plaćala 50 KM, danas mi treba gotovo 80. Pitam se kako ćemo dalje - kaže umirovljenica iz Mostara. Stručnjaci predlažu hitne mjere - od subvencija za poljoprivrednike, preko uvođenja rezervi hrane do strože kontrole cijena. U suprotnom, BiH bi mogla ući u razdoblje ozbiljne prehrambene krize.