Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej apelirao je da hrvatsko državno i crkveno rukovodstvo, kao i političke i duhovne vođe srpskog naroda učine sve kako bi između dva naroda zavladao mir.
Patrijarh Irinej je izrazio uvjerenje da je euforija opijenosti zlom prošla, osim kod najusijanijih glava, te da je nastupio pravi trenutak za razgovor o pomirenju s obzirom na mnoštvo otvorenih pitanja, neriješenih problema i mnogih iskušenja.
"Neka svatko čini svoje, neka slave oni ako misle da imaju šta, ali molim i apeliram da hrvatsko državno i crkveno vođstvo, kao i političke i duhovne vođe našeg naroda, čine sve što mogu da se iskoreni mržnja i zavlada mir između dva naroda", rekao je patrijarh Irinej za beogradsku "Politiku".
On je naveo da je utisak da se kod hrvatskih vlasti pojavljuju početni znaci da je moguća i takva njihova politika i da, ukoliko je to zaista tako, i srpski narodni prvaci, kao predstavnici naroda stradalog u, kako je rekao, genocidu, trebaju, čuvajući nacionalnu svijest i dostojanstvo svog naroda, prihvatiti svaku priliku koja može doprinijeti mirnijem snu i boljem životu srpskog naroda u Hrvatskoj.
Đukanović 1998. doveden u Patrijaršiju kao "budućnost srpskog naroda"
Kada je u pitanju položaj Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori, ali i njena pozicija u neuspješnim nedavnim pregovorima predstavnika Episkopskog vijeća u Crnoj Gori i crnogorske Vlade, patrijarh Irinej je napomenuo da je stav Crkve "kristalno jasan".
"Crkva ima svoj Ustav, svoje ustrojstvo, svoje propise koji rješavaju načine reguliranja svih važnih pitanja. U takvim zakonskim i kanonskim okvirima mogu biti riješena i sva otvorena pitanja na tom području", rekao je srpski patrijarh.
On je naglasio da je to njegov i stav Svetog arhijerejskog sinoda, Sabora, ali i naroda, koji je to, kako je ukazao, nedvosmisleno pokazao u eparhijama na prostoru današnje Crne Gore.
"Ni narod, ni Crkva ne prihvataju raspravu o tom pitanju: čiji su srpski pravoslavni hramovi? Ni narod, ni Crkva ne pristaju na bilo kakvu promenu ustrojstva, na narušavanje crkvenog i narodnog jedinstva. Patrijarh srpski to pogotovo ne prihvata, sviđalo se to nekome ili ne", poručio je poglavar SPC.
Prema njegovim riječima, kada je 1998. godine "doveden" u Patrijaršiju, Milo Đukanović je predstavljen kao budućnost i snažna perspektiva srpskog naroda.
"I on je tako tada govorio i obećavao. A danas, tuga me obuzme kada vidim koliko dubok može biti ljudski pad. Sa takvima se godinama dogovarati i pregovarati? Sa takvima tražiti mogućnost kompromisa? U to ne vjerujem", istaknuo je patrijarh Irinej.
Odgovarajući na pitanje plaši li se da će se crnogorski zakonski model preliti i na svetinje na Kosovu, patrijarh Irinej je rekao da su se oni koji su se nekada predstavljali kao nada i budućnost srpskog naroda u Crnoj Gori danas ponašaju kao da su im uzor albanski teroristi.
"Ja odlično poznajem i poštujem kosovsko-metohijske Šiptare. U osnovi, to je plemenit narod gorštačkog etosa. Ali, uz svo poštovanje prema njima, ne možemo im ustupiti onaj dio povijesti, dio duhovnih i kulturnih spomenika koji im nikada nije pripadao u povijesti", rekao je patrijarh Irinej.
Kako je upozorio, oni koji bi pomislili da i za milimetar popuste pritiscima "Markovića, Đukanovića i njima sličnim", imali bi ubrzo u Morači, Savini i drugdje novobrdski primjer - služenje rimokatoličke mise na ostacima pravoslavnog hrama Svetog Nikole u Novom Brdu, poznate zadužbine srednjovjekovnih srpskih vladara.
Sa Grigorijem još nije razgovarao
Patrijarh Irinej je naveo kako još nije razgovorao sa episkopom dizeldorfskim i sve Njemačke Grigorijem o njegovoj izjavi kojom je problematizirao izdvajanje proračunskih sredstava za gradnju Hrama Svetog Save u doba epidemije virusa korona.
"Čuo sam da se tim povodom oglasio preko video-snimka na internetu. Ali arhijereji međusobno tako ne komuniciraju. Zna se kako i kojim putem se iznose različiti stavovi, kao i koji su načini da se rješavaju problemi sa kojima je Crkva suočena", naveo je patrijarh Irinej.
Ma nadaj Boze samo da nas ovaj miri, koji je posvecivao srbske tenkove i topove koji su isli u Hrvatsku da ju oslobode od ustasa i koji i dan danas govori da je u Jasenovcu pobijeno preko 1 M srba.